Moskva obeshrabruje zapadne ulagače u energetske izvore

Zapadni promatrači, osobito britanski, smatraju da je plan Rusije da energiju zapravo iskoristi kao sredstvo političkog utjecaja, a ne da samo trži svoje resurse po što višim cijenama. Kako ni jedan ekonomski resurs nije toliko povezan s politikom kao što je energija, ova je situacija postala izvor napetosti između EU i Rusije i pravi je razlog nespjeha njihovog sastanka prošlog vikenda

Zajedničko ulaganje British Petroleuma i ruskog partnera u eksploataciju plina na sibirskom polju Kovytka našlo se pod pritiskom moskovske administracije koji prijeti da projekt ostane bez licence za daljnji rad, jer ne ostvaruje dnevnu proizvodnju od devet milijardi kubičnih metara plina koju je morao dostići tri mjeseca od početka proizvodnje
Ukoliko BP sa svojim partnerom izgubi licencu polje će preuzeti državni energetski div Gazprom. BP je najavio da će stvar predati sudu, sa zahtjevom za jasnim tumačenjem o uvjetima licence, ali britanski ulagač bi se vrlo lako mogao naći u istoj situaciji kao Royal Dutch Shell prije nekoliko mjeseci kada je izgubio projekt ekploatacije plina na Sahalinu.

Projekt je bio vrijedan 22 milijarde US dolara, ali je nakon manevara vladinih agencija koje izdaju različite dozvole, Royal Dutch Shell morao napustiti Sahalin, a projekt je otkupio Gazprom. Analitičari smatraju da je ova situacija taktika koja treba obeshrabriti strane investitore u energetskom sektoru, u nastojanju da država preuzme potpunu kontrolu nad energetskim resursima u svim fazama, od ekstracije do prodaje. Pored toga, prije nekoliko dana potpisan je sporazum o prepuštanju 50 posto udjela u bjeloruskom plinovodu Beltransgaz ruskom Gazpromu za 2,5 milijarde US dolara. Svoju polovicu bjeloruskog plinovoda Gazprom bi trebao preuzeti do 2010.

Ovaj je sporazum potpisan samo nekoliko dana nakon što je formaliziran sporazum Rusije s Kazahstanom i Turkmenistanom kojim je Rusija uspjela skrenuti dobavne puteve plina iz Kaspijske regije preko Rusije i time europsku opskrbu plinom učiniti još ovisnijom. Ova regija raspolaže s rezervama od preko 33,000 milijarde kubičnih metara plina, od kojih su veće samo rezerve Rusije od 45,5 tisuća milijardi kubičnih metara. Sporazum je odmah protumačen kao veliki udarac planovima EU da izgradi direktan pristup ovim izvorima plina i tako zaobiđe Rusiju.

Europska Unija četvrtinu svojih energetskih potreba pokriva uvozom iz Rusije, a njena nastojanja da izgradi zajedničku energetsku politiku prema Rusiji ostala su samo nastojanja, jer za sada prevladavaju bilateralni dogovori. Situacija s naftom je slična, s tim da naftne resurse, od crpljenja i proizvodnje do tranzita i prodaje sve više preuzima državni monopol Rosneft, koji je prošlog tjedna konačno otkupio i zadnji komad likvidiranog Yukosa, čiji bivši vlasnik sjedi u sibirskom zatvoru zbog navodnih poreznih malverzacija. Također, prije nekoliko dana Moskva je odobrila prijedlog Rosnefta za izgradnju novog naftovoda s protokom od milijun barela nafte dnevno prema terminalu na baltičkoj luci Primorsk.

Time bi ovaj terminal, s kapacitetom od 2,5 milijuna barela dnevno, postao čvorište za opskrbu zapadne Europe. Kada naftovod proradi, za očekivanih godinu i pol dana, europska energetska ovisnost bit će učvršćena, jer bi ovaj naftni put izbacio iz igre naftovod Družba koji ide kroz Bjelorusiju, Poljsku, Slovačku, Češku i Njemačku. Zaobilaženjem Bjelorusije, Rusija će si prištediti probleme kakve je imala prošle zime kada je isporuka nafte bila prekinuta. Štoviše, isporuke nafte preko dva terminala Družbe, u Litvaniji i Latviji, obustavljene su već neko vrijeme.

Pripremila: Davorka Zmijarević