Mreža eksperata tražit će rješenja problema za predsjednika

Na početku su to bile sobe za izradu ratne strategije, a danas je think-tank vrsta neprofitne organizacije koja se bavi istraživanjem i edukacijom u vezi s određenom politikom ili problemom radi utjecaja na javnu raspravu i proces donošenja odluka. Metodom think-tanka služi se Obama, a Mirando Mršić najavio je njezino uvođenje i u naš Predsjednički ured.

piše Kristina Kardum

Sve što je u vezi s američkim predsjednikom Barackom Obamom posljednjih godinu dana ubrzo postaje globalnim trendom. Posljednji takav trend, think tank, kotrljajući se svijetom stigao je i u Hrvatsku, pa će se prema najavi Miranda Mršića, predstojnika ureda novoizbranog predsjednika Ive Josipovića, u Predsjednički ured uvesti upravo ta metoda organizacije i rada. Josipović bi u sklopu smanjenja ureda trebao, kao što je rekao Mršić, ‘imati konzultacijske skupine za pojedina područja od posebnog interesa, nešto poput think-tankova.’ Bude li se najava i implementirala te sadržaj uistinu pratio formu, što često nije slučaj, a o čemu svjedoče brojni primjeri u kampanji, mogla bi to biti vrlo dobra metoda donošenja odluka.

Think-tank je moderan tip neprofitne organizacije koja se bavi istraživanjem i edukacijom o određenoj javnoj politici ili problemu, a radi utjecaja na javnu raspravu i proces donošenja odluka. Putem organizacije okruglih stolova, izdavanjem različitih publikacija i zagovaranjem određenih interesa, think-tank pokušava istaknuti i formulirati važne političke i druge teme i trebao bi biti generator novih ideja i politika. Obama je postavši predsjednikom regrutirao šefa tranzicijskog tima neposredno iz redova utjecajnog think-tanka. S druge strane, bivši predsjednik SAD-a George W. Bush osnovao je vlastiti think-tank koji nosi njegovo ime, a trebao bi početi s radom na proljeće. Pomalo oksimoronski s obzirom na to da je riječ o predsjedniku koji je počeo rat na osnovi lažnih saznanja.

Kutije za mozak
Think-tankovi na američkoj političkoj sceni postoje posljednjih stotinjak godina sa sve većim utjecajem. Za vrijeme Drugog svjetskog rata zvali su ih ‘kutije za mozak’, a naziv think-tanka došao je iz američkog govornog jezika kao termin za sobe u kojima su se donosile ratne strategije. Procjenjuje se da danas na svijetu postoji 5.465 think-tankova, od čega njih 1.777 ima bazu u SAD-u. Njihov je utjecaj nemjerljiv. Najutjecajniji think-tankovi neposredno sudjeluju u izradi zakona, strategija i javnog mišljenja. Problem s njima jest u tomu da, iako postoje nezavisni i znanstveno orijentirani think-tankovi, često djeluju u sklopu jedne političke opcije, a s obzirom da je riječ o privatnim organizacijama, izvrstan su alat za politički utjecaj interesnih skupina. I dok kritičari zbog toga takve organzacije smatraju nedemokratskima, s druge strane metode think-tank organizacija mogu izuzetno pridonijeti gospodarskome i demokratskom razvoju.

- Koncept think-tank organizacije jest stvaranje široke mreže eksperata i javnih rasprava o aktualnim problemima. Odluči li se to napraviti u uredu novog predsjednika, to je odlično. To ne moraju biti ljudi zaposleni u uredu predsjednika, ali je važno povezivati različita mišljenja i stvoriti konsenzus. Za to je potrebno vrijeme, tolerancija na različitosti i kapacitet traženja sinergijskih rješenja - kaže Slavica Singer iz domaćeg think-tanka Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR). Singer smatra da je u tom smislu u budućem Predsjedničkom uredu važno imati savjetnike-eksperte za područja javnih politika u obrazovanju, istraživanju, gospodarstvu, monetarne politike, porezne politike, socijalne politike, ali koji iznad svega razumiju cjelinu, odnosno povezanost svih tih politika.

Moguće negativne posljedice
James McGann, autor godišnjeg istraživanja think-tankova u časopisu Foreign Policy naziva think-tankove svjetskim tvornicama ideja, ispunjenima brainstorming rješenjima za sve, od globalnog zatopljenja do implozije Wall Streeta ili rata protiv terorizma. - U Washingtonu nije bez važnosti da se think-tankovi nazivaju ‘vladama u čekanju’. Predsjednici ih traže jer su presudni za globalnu industriju ideja, za provedbu neovisne analiza, pomoći pri izradi program-politika i premoštenja rascjepa između znanja i djelovanja - kaže McGann u posljednjem izvješću o think-tankovima.

Među brojnim think-tankovima ima i onih koji su zbog opetovanih loših savjeta i inicijativa doveli cijelu branšu na zao glas. Project for the New American Century (PNAC) bio je think-tank koji je promicao američku hegemoniju te vojne umjesto diplomatskih metoda u međunarodnim odnosima, a znatno su utjecali na Bushevu sigurnosnu i vojnu politiku. PNAC se smatra jednim od odgovornih subjekata za invaziju na Irak, što je predsjednika stajalo kredibiliteta, utjecajnih prijatelja i na kraju ga pokopalo. Zavidan broj think-tank organizacija u svijetu bavi se problematikom okoliša i razvoja. Primjer globalnog utjecaja u tom sektoru je think-tank Rimskoga kluba iz Švicarske. Riječ je o organizaciji na čiju je inicijativu nastala utjecajna knjiga 'Granice rasta', koja je dugo bila obvezno štivo u raspravi o održivu razvoju.

Think-tank za poduzetnike
Najava think-tanka u Predsjedničkom uredu novina je na hrvatskom političkom nebu, iako uspješne think-tank organizacije postoje u zemlji već dobar niz godina. Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva CEPOR prvi je think-tank u Hrvatskoj koji se bavi isljučivo problematikom malih i srednjih poduzeća (MSP) i poduzetništva. CEPOR je neprofitna organizacija osnovana 2001. od strane akademskih i istraživačkih do udruženja gospodarstvenika, razvojnih agencija i poduzetničkih centara. Misija ovog think-tanka jest utjecati na javno-političko okruženje naglašavajući ključnu ulogu poduzetništva te malih i srednjih poduzeća u razvoju hrvatskoga gospodarstva. - CEPOR želi pridonijeti oblikovanju poduzetničke kulture te stvaranju poticajnog institucionalnog i regulatornog okvira za poduzetničko djelovanje, radi ostvarivanja snažnog ekonomskog rasta temeljenog na međunarodnoj konkurentnosti - objašnjava Singer.

Poput brojnih drugih think-tank institucija CEPOR djeluje s vrlo malim brojem stalno zaposlenih, ali uz korištenje široke mreže eksperata. Samostalno, ali kroz predstavnike svojih osnivača, identificira probleme na kojima radi bilo istraživački ili kroz predlaganje politika ili njihovo zagovaranje. Naravno, rade i na projektima nastalima incijativom drugih, npr. nekog ministarstva, političke stranke, udruge, ali koji u svojim rezultatima kreiraju politiku. Tako je npr. nastala Strategija poticanja ženskog poduzetništva, tj. na inicijativu radne skupine okupljene oko Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Međutim, Singer smatra da je korištenje ekspertize i dalje na niskoj razini na domaćoj političkoj sceni. - U gotovo deset godina djelovanja uočili smo da ni hrvatska vlada, ni vladine institucije još nemaju naročitu potrebu za policy-istraživanjima ni policy-preporukama, ali isto tako da ni političke stranke ili udruge nemaju potrebu za takvim istraživanjima. Na primjer, zanimljivo je da u predizbornim kampanjama političke stranke nisu imale potrebu za ekspertizom koju su im mogle ponuditi think-tank institucije - kaže Singer.