Mudrinić: Hrvatska može ostvariti rast BDP-a od 7 ili 10 posto

Predstavljanje godišnjeg izvještaja o konkurentnosti u srijedu u Zagrebu obilježile su poruke Vladi, čiji predstavnici nisu bili na predstavljanju. Jedan od najoštrijih govornika bio je predsjednik Nezavisnih sinidikata Hrvatske, Krešimir Sever.

On je poručio kako Nacionalno vijeće govori o kratkoročnim i dugoročnim promjenama koje bi onda trebale dati i rezultate, dok vidokrug Vlade seže do danas navečer ili eventualno sutra ujutro.Nakon sedam godina uzastopnog uvrštenja u rangiranje konkurentnosti Svjetskoga gospodarskog foruma Hrvatska stagnira već tri godine i kreće se oko 61. mjesta od 134 rangirane zemlje. Također, ukupna se ocjena konkurentnosti Hrvatske u posljednje dvije godine gotovo nije promijenila. Najlošije smo bili rangirani 2005., kad smo bili na 67. mjestu, pa se sada 61. pozicija možda ne čini lošom, ispred su Bahrain, Brunei, Oman, Kuvajt, čak i Kazahstan.  Udjel je izvoza u BDP-u samo 42 posto dok nove članice Unije postižu između 70 posto i gotovo 90 posto udjela. Iako je naš robni izvoz u sedam godina s pet porastao na 9,2 milijarde eura, Slovenija ostvaruje dvostruko više, a Slovačka čak 42 milijarde eura.
 
- Razlike koje su postojale između nas i Rumunjske 2000. danas se otapaju, jer nam se Rumunjska približava, a mi se ne odmičemo - poručila je članica Vijeća Slavica Singer, dodajući kako je u Hrvatskoj nacionalni sport da smo zadovoljni sami sobom, naravno, dok se ne uspoređujemo s drugima.
Hrvatski tržišni udjel u EU u 10 godina stagnira, odnosno pomaknuo se samo za 0,01 posto (na 0,12) dok je šest novih članica iz regije (Slovenija, Mađarska, Češka, Slovačka, Bugarska, Rumunjska) svoj udjel gotovo udvostručilo, na 4,81 posto.

- Nije se sramota uspoređivati s Bugarskom i Rumunjskom jer oni nekog vraga rade-oštar je bio i Ivica Mudrinić, poručivši kako Hrvatska može ostvariti rast BDP-a od sedam ili 10 posto, ali pod uvjetom da postoji jasna vizija. Analiza konkurentnosti pokazuje kako je bitno smanjiti državnu potrošnju, redefinirati i podići učinkovitost javne uprave, reformirati obrazovanje, jačati inovacije i transfer tehnologija. Na izlaganju godišnjeg izvještaja poručeno je i kako će uskoro Nacionalno vijeće za konkurentnost predstaviti i neke nove članove i tako udahnuti svježinu i živost u svoj rad.
Kao najbitnije za podizanje konkurentnosti naglašeno je postizanje političkog dogovora među strankama temeljenog na programu društveno-ekonomskih zahvata koje nužno treba učiniti i preuzimanju odgovornosti i obaveza za provođenje radikalnih društvenih i ekonomskih promjena. U oboje naravno treba uključti vladu, poslovni i akademski sektor, kao i civilni sektor.  (T.B.)