Muškarcu menadžeru mjesečna su bruto primanja 35, a ženama 26 tisuća kuna

Premda u prosjeku menadžeri telekomunikacija najviše zarađuju i lani su primili najveće bonuse, oni su ujedno i najmanje zadovoljni svojim primanjima, pokazalo je online istraživanje Profil hrvatskog menandžera, časopisa Poslovni savjetnik i Poslovne lige BMM

Najviše su plaće visoko pozicioniranih menadžera u automobilskoj industriji i bankarstvu, a najniže u medijima i uslužnim djelatnostima. Prema istraživanju, prosječni hrvatski menadžer provede na poslu više od svojih kolegica, odnosno 9,75 sati, dok žene rade 9,25 sati na dan, a razlika u prosječnim primanjima između spolova znatno je veća nego što to sugerira broj radnih sati. Tako prosječna bruto primanja muškaraca iznose 35.100 kuna, dok žene primaju bruto 25.800 kuna. Postotak žena viši je u nižim dohodovnim razredima, dok je u najvišem razredu u kojem su bruto primanja iznad sto tisuća kuna udjel muškaraca (tri posto) i žena (dva posto) podjednak.

Nesrazmjer prema spolu vidljiv je i u primitku bonusa, pa lanjski bonus muškaraca menadžera iznosi 1,84 mjesečne plaće, a žena 1,24 mjesečne plaće, dok je bonus veći od pet mjesečnih plaća primilo 14 posto muškaraca u usporedbi s tek četiri posto žena. Na posljetku, 44 posto žena uopće nije primilo bonus, to je slučaj s 32 posto muškaraca. Istraživanje s reprezentativnim uzorkom od 214 ispitanika, čiji je cilj bio saznati tko je i kako zapravo živi hrvatski menadžer, dalo je još neke zanimljive rezultate.

Primjerice, prosječni je hrvatski menandžer muškarac (54 posto) koji ima visoku stručnu spremu, magisterij ili doktorat (76 posto), prosječne je životne dobi od 39 godina, živi u braku ili izvanbračnoj zajednici (69 posto) i ima jedno dijete. Svoju funkciju obavlja dulje od tri godine (60 posto), radi u tvrtki s više od stotinu djelatnika (51 posto) i ima pod svojim vodstvom više od šest osoba (56 posto). Hrvatski menadžer uglavnom se osjeća sigurno i stabilno na svom radnom mjestu i zadovoljan je svojom karijerom (83 posto), ali velika količina stresa utječe na njegove poslovne aktivnosti (72 posto). Zanimljiva je činjenica da bi čak 69 posto hrvatskih menadžera željelo, pod određenim uvjetima, promijeniti posao. (R. Đ.)