Na azijskim burzama rastu cijene dionica proizvođača pšenice
Neočekivano loš podatak o broju nezaposlenih u SAD-u naveo je danas ulagače na azijskim burzama na oprez, dok su znatnije porasle cijene dionica proizvođača pšenice uslijed snažnog skoka terminskih cijena te krušarice na robnim burzama.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks tijekom trgovanja oslabio je i 1 posto, no kasnije je ublažio dobitke, te je trenutno u minusu 0,3 posto, na 9.632 boda.Od početka godine Nikkei je u minusu gotovo 9 posto, uslijed zabrinutosti ulagača da globalni gospodarski oporavak gubi tempo, a i snažan jen, koji se približava najvišoj razini prema dolaru u zadnjih 15 godina, nagriza izvozne rezultate japanskih kompanija.U Hong Kongu i Šangaju indeksi su na blagom dobitku, dok su u Australiji i Južnoj Koreji blago oslabili.
MSCI indeks azijskih dionica bez japanskih bio je u 7,00 sati 0,2 posto u minusu. Ipak, od početka godine u blago je pozitivnom području.Jučerašnji podaci govore da je 479.000 Amerikanaca protekloga tjedna po prvi puta podnijelo zahtjev za pomoć zbog gubitka posla, što je najveći broj od početka travnja. Neočekivani skok nezaposlenih u proteklome tjednu sugerira da poslodavci i dalje oklijevaju s novim zapošljavanjem, što bi moglo prigušiti gospodarski rast u nadolazećim mjesecima Investitori su na oprezu uoči današnjeg izvješća o zaposlenosti u SAD-u u srpnju."Rastuće zabrinutost oko situacije sa zapošljavanjem u SAD-u ulagače odvraćaju od ulaganja u dionice uoči objave ključnog izvješća o zaposlenosti u srpnju, a zabrinjava ih i situacija s američkom osobnom potrošnjom", kaže Fumiyuki Nakanishi, menadžer pri SMBC Friends Securitiesu.
Snažan rast međutim na bilježe dionice kompanija koje proizvode pšenicu, nakon najave ruskog premijera Vladimira Putina da će Rusija privremeno obustaviti izvoz pšenice zbog velikih šteta od suše.Zbog te vijesti terminske cijene pšenice s rokom isporuke u prosincu uzletjele su 7,9 posto, na 8,15 dolara za bušel na burzi u Chicagu. Riječ je o najvišoj cijeni na zatvaranju za terminski ugovor kojim se najaktivnije trguje još od kolovoza 2008. godine. Od početka kolovoza terminske cijene pšenice uzletjele su 23 posto.
U azijskoj elektroničkoj trgovini jutros su terminske cijene pšenice s rokom isporuke u rujnu skočile 7 posto, a neki investitori procjenjuju da je to smo početak njihova rasta."Po našem mišljenju, rast cijena poljoprivrednih roba kojem sada svjedočimo nije samo jednokratan. Iako je kratkoročno moguć preokret cjenovnog smjera, na početku smo inflatornog globalnog okruženja. Cijene poljoprivrednih sada rastu s ekstremno niske povijesne baze. Vrlo lako je moguće da će se zbiti golemi rast cijena u cijelom poljoprivrednom sektoru", ocjenjuje Martin Hennecke, direktor pri nezavisnoj financijskoj tvrtki Tyche Group. Cijene dionica australskih poljoprivrednih kompanija ojačale su danas između 3 i 5 posto, dok je dionica kanadske Vittere, koja je izlistana i na burzi u Sydneyu, poskupjela 8 posto.
Ipak, globalno situacija s ponudom pšenice nije tako zabrinjavajuća. Najveće svjetske izvoznice te kulture predviđaju dobru žetvu, a SAD - najveći svjetski izvoznik - ima najveće zalihe pšenice u protekla dva desetljeća, pa se neki ekonomisti više pribojavaju deflacije a ne inflacije.Štoviše, danas objavljeni podaci australskog statističkog ureda pokazuju da su ukupne zalihe pšenice krajem lipnja u toj zemlji porasle 41 posto, na 9,88 milijuna tona u odnosu na isi mjesec lani. Ipak, manje su u odnosu na svibanj za 11 posto.
Na valutnim tržištima, dolarov indeks .DXY danas iznosi 80,8 bodova, neznatno oslabivši u odnosu na posljednju jučerašnju cijenu u New Yorku. Nadomak je i svoje najniže razine od sredine srpnja, 80,469 bodova.Njegov 14-dnevni indeks relativne snage je ispod 30, što ukazuje da je dolar u području velike preprodanosti. No, s obzirom na loše raspoloženje ulagača, neki trgovci vjeruju da ako izvješće o zaposlenosti u SAD-u danas bude barem blizu očekivanja, moglo bi potaknuti olakšanje i oporavak tečaja dolara.
Ekonomisti procjenjuju da je broj zaposlenih u američkoj industriji i uslužnom sektoru smanjen u srpnju za 65.000, a da je stopa nezaposlenosti porasla sa lipanjskih 9,5 na 9,6 posto.Jutros se dolarom truje po cijeni od 85,82 jena, što je svega 1 jen iznad najniže razine od studenoga lani i nadomak najniže razine u zadnjih 15 godina.Tečaj eura prema dolaru, pak, blago je ojačao jutros, i to s 1,3181 na 1,3184 dolara.Cijena zlata porasla je 30 centi, na 1.193,4 dolara za uncu, pa je zlato na putu da dosegne najveći tjedni dobitak od kraja lipnja.Cijena barela nafte stagnira oko 82 dolara na američkom tržištu. (H)