Na azijskim burzama vlada pravi kaos

Azijske su burze tjedan počele snažnim padom cijena dionica, pri čemu je japanski Nikkei indeks potonuo na najnižu razinu u 26 godina, jer se ulagači plaše da ni intervencije središnjih banaka neće biti dovoljne da bi se spriječila globalna recesija.

Na Tokijskoj se burzi Nikkei indeks jutros strmoglavio 6,4 posto, na 7.162 boda, najnižu razinu od listopada 1982. godine. Najviše su, više od 12 posto, pale cijene dionica na Filipinima. Cijene dionica u Hong Kongu potonule su više od 8 posto, u Tajvanu više od 5, u Kini oko 2 posto, dok je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, pao 1,5 posto, na nove najniže razine u četiri godine. Na južnokorejskoj burzi vladao je jutros pravi kaos, dok čelnici tamošnje središnje banke nisu na hitnom sastanku srezali kamatne stope za 0,75 postotnih bodova, na 4,25 posto. Zahvaljujući radikalnom smanjenju kamata, tamošnja se burza stabilizirala, pa je KOSPI indeks porastao više od 1 posto.

"Prioritet središnje banke je da minimalizira posljedice krize na rast gospodarstva i oscilacije tečaja wona, a to je pomoglo i burzi", kaže Sebastian Barbe, strateg u tvrtki Calyon u Hong Kongu. Pad cijena dionica na gotovo svim azijskim burzama posljedica je straha ulagača da mjere središnjih banaka neće spriječiti duboku i dugu recesiju svjetskog gospodarstva. Na Tokijskoj je burzi pod najvećim pritiskom bio financijski sektor, jer se ulagači plaše da će banke morati tražiti na tržištu svježi kapital kako bi pokrile goleme gubitke u njihovim portfeljima zbog snažnog pada cijena dionica.

"Problem je što cijene na burzi padaju, a to nema nikakve veze s derivatima i sličnim izvedenim vrijednosnim papirima. A kako dionice padaju, banke su suočene sa sve većim gubicima u svojim portfeljima", objašnjava Koichi Ogawa, analitičar u japanskom fondu Daiwa SB Investments. Japanske banke dosad su izbjegle kreditne gubitke kakve bilježe američke banke, ali one su veliki dioničari u najvećim japanskim kompanijama jer su se na taj način učvršćivale veze između banaka i njihovih klijenata. Vrijednost tih dionica u portfeljima banka iznosila je krajem ožujka više od 250 milijardi dolara. U međuvremenu se brzo istopila.

Jutros su pale i cijene dionica japanskih izvoznika, kao što su Toyota i Sony, zbog jačanja jena. Ulagače, naime, povlače novac s burza i ulažu u državne obveznice i valute s nižim prinosima, ali sigurnijima u nesigurna vremena, kao što je jen. Zbog toga je tečaj eura jutros pao 0,4 posto, na 118,75 jena. U petak ujutro iznosio je samo 113,8 jena, što je njegova najniža razina u šest godina. Prošloga je petka tečaj dolara potonuo čak ispod 91 jena, što je njegova najniža razina u 13 godina.

Jačanje jena ne odgovara japanskim izvoznicima jer potiče rast cijena njihovih proizvoda i tako im smanjuje konkurentnost na inozemnim tržištima. Zbog toga je danas održana hitna sjednica japanske vlade s koje je najavljeno da će vlada povećati financijsku pomoć bankama na gotovo 110 milijardi dolara i pooštriti mjere za regulaciju trgovanja na burzama, kako bi se zaustavio snažan pad cijena dionica.

 Zbog toga su jutros ministri financija i središnji bankari Skupine sedam (G7) objavili zajedničku izjavu u kojoj izražavaju zabrinutost zbog snažnih oscilacija tečaja jena i mogućih posljedica toga na ekonomsku i financijsku stabilnost. No, analitičari kažu da će utjecaj te zajedničke izjave, kao i najave mjera japanske vlade, biti ograničen, s obzirom na dramatičnu situaciju na tržištima. Tako i terminski indeksi na europskim burzama pokazuju da se na početku današnjeg trgovanja može očekivati pad cijena europskih dionica. (H)