Na burzi ostalo 18 tvrtki, ali samo četiri svojom voljom

Od 112 tvrtki s Usporednog tržišta samo ih je 18 ostalo na burzi, uglavnom na inicijativu brokera. Prvog su dana prema novim pravilima te tvrtke ostvarile 0,16 posto prometa na Zagrebačkoj burzi.

piše Amir Kulenović
[email protected]

Prvoga dana stupanja na snagu novih pravila Zagrebačke burze broj dionica na najnižoj kotaciji pao je sa 117 na 20. Dionice na Multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) tog su dana bile zaslužne za 0,16 posto prometa, što je 50-ak posto manje od prosječnog prometa dionica s Usporednog tržišta u prvih šest ovogodišnjih mjeseci. Izlazak tvrtki s Usporednog tržišta iz burzovnog trgovanja neće prouzročiti veće potrese, no zasigurno će mnogo dioničara 94 tvrtke izbačene s burze (tri su imale i redovite i povlaštene dionice) biti nesretno, i to zbog jednostavnog razloga: njihovi se udjeli u navedenim tvrtkama, unatoč tomu što posljednjih mjeseci nijedna dionica ne zrcali stvarno stanje tvrtki čiji udjel predstavlja, više neće tržišno vrednovati.Kako su nam rekli na Zagrebačkoj burzi, dionice se u MTP uvrštavaju na dva načina: ili izravnim zahtjevom tvrtke ili na zahtjev nekog od članova burze - brokerskih društava - čiji klijenti žele kupiti ili prodati dionice kompanija koje žele biti uvrštene. Tjedan dana prije stupanja na snagu novih burzovnih 'regula' ZSE je na svojim stranicama počeo objavljivati popis dionica primljenih u MTP, kojih je na konačnoj listi bilo 35. Međutim, nakon konzultacija s kompanijama i brokerskim društvima burza je ukinula prijam za 15 tvrtki zato što za ta društva nitko nije preuzeo obvezu izvješćivanja.

- Za navedena društva ne može se osigurati tražena razina transparentnosti poslovanja, što bi dovelo u pitanje mogućnost investitora da donose racionalne investicijske odluke - stoji u obrazloženju odluke koju potpisuje predsjednik Uprave ZSE-a Roberto Motušić. Zašto su ostali na burzi Tom je odlukom broj dionica na MTP-u spao na 20, od kojih su samo četiri u trgovanju ostale vlastitom voljom, a ne na inicijativu brokera. Važno je napomenuti da jedini zahtjevi koji se odnose na izvješćivanje obuhvaćaju objavu godišnjih izvješća i poziva za skupštine, statusne promjene u kompaniji te odluke o povećanju i smanjenju temeljnog kapitala, sve odreda podatke javno dostupne u Narodnim novinama i u Fini. Ipak, čini se da je najvećem broju uvrštenih tvrtki i to bio pretežak zadatak. U zagrebačkom Pismoradu kažu da ih nitko nije nagovarao da ostanu na burzi, nego su to učinili samoinicijativno zbog ugleda tvrtke i interesa dioničara: - Za Pismorad je pametnije da kotira na burzi, ako ni zbog čega drugog, a ono zbog 67 svojih dioničara - kaže drektor Zoran Berislavić. Tvrtka je osnovana 1947. i bavi se izradom horizontalne i vertikalne prometne signalizacije. Ondje kažu da financijska kriza nije utjecala na obujam posla, kojeg još ima dovoljno, no s obzirom na to da većinu poslova obavlja za tvrtke koje surađuju s HAC-om i lokalnim poduzećima za ceste, u posljednje vrijeme imaju sve više problema s likvidnošću. Slično misle i u BC Institutu, još jednoj tvrtki iz okolice Zagreba koja je sama odlučila ostati na burzi.

Njezinih 300 dioničara prevažno je da bi se tvrtka delistirala, stoga je, unatoč tomu što većinski paket ima direktor Daniel Škoro, odlučila ostati na burzi. U BC Institutu misle da trenutačna cijena ne odgovara stanju u tvrtki, ali i da jedino burzovno trgovanje u većem obujmu (čitaj: tržište) može donijeti odluku o vrijednosti njihove tvrtke. U interesu dioničara Osim BC Instituta poslom vezanim uz poljoprivredu bave se još dvije tvrtke s MTP-a. U Tvornici stočne hrane iz Čakovca misle da je transparentnost poslovanja vrijednost od koje ne žele odustati, zbog čega su odlučili ostati na burzi: - Nemamo što tajiti. Vjerujemo da je to u interesu naših dioničara - kaže direktor Tomica Belić, koji na pitanje o stanju tvrtke odgovara da su zadovoljni proizvodnjom i da je ona u skladu s planovima, no naplata je problem koji muči i njih. Slično je stanje u još jednoj čakovečkoj tvrtki, Mesnoj industriji Vajdi. Ni ondje ne razmišljaju o povlačenju s tržišta. Direktorica Računovodstva Dragica Talan misli da to duguju svojim dioničarima, kojih je otprilike 360: - Tvrtka je nastala tako što su radnici otkupili dionice. Mislimo da je svima u interesu da ostanemo na burzi - kaže Talan. Prehrambenu industriju predstavlja i Vinoplod iz Šibenika, no njegov direktor Mirko Čala nije bio previše voljan davati izjave. Samo je kratko komentirao kako nema razloga da ne ostanu na burzi, ponajviše zbog svojih 300 dioničara.Najvrednija dionica prema ukupnoj tržišnoj kapitalizaciji na novome MTP-u jest ona jednog od najvećih hrvatskih osiguravajućih društava - Euroherca.

Za njegovu dionicu i nije bilo prevelike sumnje da će ostati na tržištu jer je kao osiguravatelj sa znatnim tržišnim udjelom svakako poželjna investicija. Osim Euroherca još je jedan član Koncerna Agram ostao na burzi - Auto-Dubrovnik, u kojem najveće udjele imaju HFP, Euroherc i Jadransko osiguranje. Poslije Euroherca, čija tržišna kapitalizacija premašuje dvije milijarde kuna, najvrednije su tvrtke na MTP-u SN Holding Ivana Ostoje s 233 milijuna kuna i zagrebačka Montmontaža s nešto više od 100 milijuna kuna. Međutim, nijedna od tih dviju tvrtku nije željela komentirati zašto ostaje na burzi.U Končar - električnim aparatima srednjeg napona kažu da sami nisu predali zahtjev za ulazak na MTP, nego je to učinio neki broker. Iako ta tvrtka u sustavu Končar grupe ima solidne financijske pokazatelje, interes za trgovinu eventualno se javlja nakon odluka o isplati dividende, pa u Končaru nisu smatrali potrebnim sami tražiti uvrštenje. Budući da Končar grupa kotira u višoj kotaciji kao holding koji okuplja i tu tvrtku, u kompaniji kažu da trenutačno nema planova o ulasku u višu burzovnu kotaciju.Tko jedini gubi Izlazak 97 dionica s burze neće previše ražalostiti većinu dioničara jer za najviše njih ulagači nisu zainteresirani. To pokazuju i podaci o trgovanju. Ove godine s čak 82 tvrtke nije obavljena nijedna transakcija. Dioničari tih tvrtki, koji svoje vrijednosne papire neće moći prodati putem burze, nego na neki drugi način, jedini će biti na gubitku.