Na crno radi 5 posto stanovnika EU

Oko pet posto stanovnika Europske unije je radilo na crno, a 11 posto ih je kupilo usluge ili proizvode koji su nastali kao rezultat rada na crno. Pokazala je to anketa Eurobarometra koju je Europska komisija provela među građanima 27 članica Unije

Na crno su najviše radili ispitanici u Danskoj (18 posto), Letoniji (15 posto) i Nizozemskoj (13 posto). Uglavnom je rad na crno dodatna aktivnost jer je najviše ispitanika neprijavljeno radilo manje od 50 sati godišnje. Najviše su se na crno obavljali razni kućanski poslovi te radovi u građevini.  U prosjeku su radnici na crno dobivali 16 eura na sat. Najveća je satnica na crno u zapadnoj Europi (20 eura na sat) i nordijskim zemljama (18 eura). U jugoistočnim članicama je prosječna satnica na crno oko 15 eura, a u istočnoeuropskim članicama 10 eura.

Istraživanje je kao poseban oblik rada na crno obradilo fenomen plaće u koverti odnosno u gotovini bez plaćanja poreza i doprinosa. Oko 5 posto radnika u EU je protekle godine primilo dio ili cijelu plaću na taj način. Tim modelom su najnezadovoljniji stanovnici istočnih članica - njih čak 30 posto bi željelo primati plaću na legalan način.
Neprijavljeno najviše rade nezaposleni, samozaposleni i ilegalni imigranti. Većina europske javnosti tolerira rad na crno pojedinaca, no rad na crno u poduzećima se znatno manje odobrava.

Uslugu ili proizvod je na crno kupilo 11 posto stanovnika Unije. Najčešće se radilo o trgovini odnosno kupnji CD-a, DVD-a, računala, odjeće, namještaja i sl. na crnom tržištu. Druga kategorija po popularnosti su kućanske usluge primjerice čišćenje ili čuvanje djece. Najviše ispitanika (66 posto) je kao razlog za kupnju proizvoda na crno navelo nižu cijenu. (Hrvoje Mateljić)