Na jesen moguć rast kamatnih stopa

Polančec je u Opatiji podijelio stajališta, ili prije želje Vlade, da gospodarski rast u slijedećim godinama bude 6 posto, da zaposlenost padne ispod 10 posto, a udjel izravnih stranih ulaganja bude 6 posto BDP-a

    Vlada će izraditi poseban zakon o javno privatnom partnerstvu, odnosno JPP neće biti uređen unutar Zakona o privatizaciji kako se ranije najavljivalo, a na jesen Vlada će objaviti ime još jedne kompanije, čije će dionice poput Ininih biti izlistane na burzi - rekao je podpredsjednik Vlade Damir Polančec na tradicionalnoj 9. konferenciji novčanog tržišta u Opatiji.  Računica je da bi se već sljedeće godine kroz JPP mogla uložiti milijarda eura.

Polančec je u Opatiji podijelio stajališta, ili prije želje Vlade, da gospodarski rast u slijedećim godinama bude 6 posto, da zaposlenost padne ispod 10 posto, a udjel izravnih stranih ulaganja bude 6 posto BDP-a. Rekao je da se u Agenciji za promicanje izvoza i ulaganja trenutačno razmatra 50 ulaganja potencijalnih stranih investitora. Najžešća se pak rasprava prvog dana konferencije razvila oko mjera HNB-a, vanjskog duga, te mogućnosti banaka da se manje zadužuju i da s obzirom na mjere središnje banke ne poskupe kredite.

Na žalost, rasprava se vodila bez predstavnika HNB-a. Većina se predstavnika bankarskog sektora složila da mjere središnje banke moraju biti selektivne, odnosno da se u ponudi banaka na neke kredite poput potrošačkih mjere primjene, a kod nekih, poput stambenih ne. Drugi dio bankara zagovara potrebnim selektivan pristup na strani potražnje, odnosno da država bude ta koja će kroz, primjerice, veće trošarine usporiti kupnju pojedinih proizvoda.
Mjere HNB-a ove su godine zaustavile pad kamatnih stopa, ali kako se dalo zaključiti iz izlaganja bankara, na jesen bi one mogle i porasti. Prema računici zbog mjera HNB-a, banke imaju tri četvrtine umrtvljenog kapitala.

Na taj se podatak pozvao prof. Ekonomskog fakulteta Ivo Lovrinović koji godinama ne zauzima pozitivno stajalište o politici HNB-a. Da nije toliki novac umrtvljen, banke se ne bi trebale u tolikoj mjeri zaduživati u inozemstvu.  A sve u cilju da se održi stabilan tečaj cijena što HNB dobro radi, ali to je jedino o čemu brine, rekao je Lovrinović. Vjerojatno zato nisu niti imali potrebu doći u Opatiju da čuju i druge probleme bankara, zaključio je Lovrinović. Pomoćnik ministra financija Hrvoje Radovanić najavio je da će uz planirane privatizacijske prihode, država se ove godine zadužiti za 4 milijarde kuna i to na domaćem tržištu. (Lidija Kiseljak)