Na otpadnim vozilima procvjetao zeleni biznis

U svijetu je recikliranje velik posao, o čemu dovoljno govori podatak da se svaka druga tona proizvede od sekundarne sirovine. Nakon peterostrukog rasta cijena otkupa otpadnih vozila lani je reciklirano čak 15 tisuća starih automobila.

piše Ante Livajić
[email protected]
foto Željko Jelenski

Šetnju pjeskovitom plažom jednim od jadranskih otoka, uspon na Velebit ili šetnju šumom u susjedstvu često može pokvariti hrđava olupina starog automobila. Na takve se prizore može naići u cijeloj Lijepoj Našoj jer su stari i dotrajali automobili ostavljeni na najnevjerojatnija mjesta, od Plitvičkih jezera do raznih jama i jezeraca. Donedavno su se i plastične boce mogle pronaći u gotovo svakom kutku prirode, ali otkako se za njih dobiva novac, netragom su nestale iz okoliša. Nešto slično događa se i s odbačenim automoblima, ali laganijim tempom. Tako se danas u Hrvatskoj automobil može reciklirati, odnosno rastaviti na materijale od kojih je sastavljen koji se poslije prodaju kao sekundarna sirovina. U tom se procesu obrade automobila izdvajaju opasni sastojci koji bi mogli onečistiti okoliš i posebno se odlažu.

Zarada na reciklaži
U Hrvatskoj više tvrtki prikuplja otpadne automobile. Najveća je C.I.O.S. grupa, koja ih i reciklira. Otpadne automobile treba ukloniti iz okoliša iz više razloga. Glavni što se vozilo smatra opasnim otpadom jer sadrži opasne dijelove kao što su ulja, kiseline iz akumulatora ili tekućine iz klima-uređaja. Takva vozila, osim što poružnjuju prirodu, nepotrebno zauzimaju mjesta u garažama i dvorištima građana, ali i parkirna mjesta u gradovima. Većina građana Hrvatske ne zna da je odlaganje otpadnih vozila besplatno, čak i da se za takva vozila dobiva novac. To je glavni razlog zbog kojeg ona završavaju odbačena u okoliš. Akciju prikupljanja starih neupotrebljivih vozila prije pet je godina pokrenula C.I.O.S. grupa u suradnji s Romeom Ibriševićem. Do danas su iz okoliša izvukli 13 tisuća automobila ostavljenih po otocima, nacionalnim parkovima, gradovima i mjestima. Da bi intenzivirali prikupljanje vozila, protekle su godine pokrenuli akciju u kojoj se dobiva 500 kuna za otpadno vozilo od otprilike tisuću kilograma. - Bili smo nezadovoljni prikupljenim količinama vozila, pa smo u lipnju protekle godine pokrenuli akciju isplaćivanja 50 umjesto 10 lipa za kilogram otpadnog vozila. Nakon tog poteza znatno je porastao broj prikupljenih vozila. Planiramo nastaviti animirati javnost - objasnio je Frane Rogoznica iz C.I.O.S. grupe. Lani su uspjeli prikupiti i reciklirati 15-ak tisuća vozila. U toj tvrtki vozila rastavljaju na sastavne komponente. Najprije se uklanjaju opasne komponente vozila, a zatim se rastavlja na neopasne kao što su staklo, plastika, gume i čisti metal. U C.I.O.S. grupi fokusirani su na metalne dijelove vozila koji se režu na male dijelove pa prodaju kao sekundarna sirovina.

Prikupljanje autoguma
Ozbiljno se prikupljanjem autootpada u Hrvatskoj bavi i Gumiimpex. On reciklira autogume iako se dio iskorištava kao izvor energije za industriju, primjerice cementare. Da bi se autogume mogle reciklirati, treba ih mehanički razdvojiti na sastavne dijelove, gumu, čelik i tekstil. Od izdvojene gume dobiva se takozvani gumeni granulat od kojeg se proizvodi više od 40 različitih proizvoda koje građevinska industrija rabi za cestogradnju, sportske terene i slično. - U 2009. prikupili smo 16-ak tisuća tona guma, otprilike toliko i godinu prije. Autoguma se ne ubraja u opasan otpad, ali vrlo je teško razgradiva. Odlaže li se na komunalna odlagališta, treba joj do 200 godina da bi se razgradila. Osim toga ona povećava volumen komunalnih deponija, što nije dobro - objasnio je Damir Kirić, predsjednik Uprave Gumiimpexa. U svijetu recikliranje je velik posao, o čemu dovoljno govori podatak se svaka druga tona proizvodi od sekundarne sirovine. Najveći je domaći problem što mnogo vozila uopće ne završi u reciklažnom programu.