Na proljeće novo zaduženje u eurima

Novo dolarsko zaduženje od 1,5 milijardi dolara nije se još tehnički ni provelo kroz račune, a u Ministarstvu financija planiraju još dva zaduženja (jedno na europskom i jedno na domaćem tržištu) kako bi vratili sve ranije obveze i pokrili deficit državnog proračuna.

U Ministarstvu moraju prilično 'žonglirati' kako bi pokrili sve što moraju, jer su netom prije zaduženja u Americi, kod domaćih banaka morali podignuti mostni kredit težak 825 milijuna eura da bi vratili 800 milijuna eura (750 milijuna glavnice i 50 milijuna kamata) obveznica izdanih 2001. koje su 14. ožujka ove godine sjele na naplatu. Kako doznajemo iz Ministarstva taj je kredit podignut ponajprije zato da tijekom turneje prodaje državnih obveznica u Americi ne budu pod pritiskom da ih moraju prodati uz bilo koju cijenu. Cijena na kraju nije bajna, prinos iznosi 6,617 posto, što je istina, jeftinije od prošlog eurskog izdanja, no bilo bi još bolje, tvrde u Ministarstvu, da tržišta nisu postala nervozna zbog zbivanja u Japanu. Na tu se cijenu dodalo još 0,05 posto koliko iznosi trošak zaštite od valutnog rizika. Dolarske su obveznice, naime, pretvorene u eurske i u eurima ćemo ih i vraćati.

No tim se novcem pokriva nešto više od trećine ukupnih obveza države, za sve ostalo država će još dva puta morati na 'road show'. Vjerojatno već na proljeće obveznice će pokušati prodati u Europi (iznos će biti manji od dolarskog), tajming ovisi o tome koje još države iz regije planiraju učiniti isto, a najvjerojatnije na jesen ili pred kraj godine na domaćem tržištu. Naime, ukupne su ovogodišnje obveze države gotovo 28 milijardi kuna, a trebat će vratiti i nedavni mostni kredit podignut kod hrvatskih banaka. Zagrebačka banka na godinu dana je državi odobrila 350 milijuna eura uz kamate od 4,872 posto, Raiffeisen banka 175 milijuna uz kamate od 4,172 posto, a Hypo i Erste po 150 milijuna eura uz kamate od 4,172, odnosno 3,90 posto.
 
Deficit će se, osim izdanim obveznicama, financirati i s 350 milijuna dolara koliko je ostalo od prethodnog dolarskog kredita te ranije ugovorenim financijskim aranžmanima s raznim međunarodnim kreditorima. Obveze su ove godine tim veće što u proračunu više nema prihoda od kriznog poreza, jednokratne uplate Ine temeljem duga trošarina, a i stope poreza na dohodak su manje - ukupno će ove godine temeljem tih stavki u proračunu nedostajati oko jedan posto BDP-a. (Gordana Gelenčer)