Na studenta se godišnje potroši 50 tisuća kuna

U Novinarskom domu održan je okrugli stol kojim se pokušalo odgovoriti na pitanje kako u budućnosti organizirati hrvatski obrazovni sustav. Sudjelovali su predstavnici Kukuriku koalicije, HDZ-a, HSLS-a, Hrvatskih laburista – Stranke rada, HSS-a i HSP-a.

Mislav Balković, predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u obrazovanju, u čijoj je organizaciji sazvan ovaj okrugli stol istaknuo je da poslovna sofisticiranost i inovativnost više nego ikada utječu na konkurentnost. U sferi infovativnosti iznio je podatak da je 80 posto svjetskih patenata otišlo Japancima, Amerikancima i Njemcima, samo 15 posto u ostatak Europe i još nekim zemljama, dok Hrvatska spada u onih preostalih 5 posto.

Kao borbu protiv toga HUP-UPO predlaže stavljanje zakonskih okvira u obrazovanju u funkciju razvoja obrazovnog sustava, stvaranje poticajne porezne politiku u području obrazovanja, učinkovite modele financiranja obrazovanja za podlogu razvoja i konkurentnosti, te učinkovit i transparentan sustav.

Iznesen je podatak Instituta za javne finacije iz rujna 2011. kojim je Hrvatska u 2007. iz javnih sredstava za obrazovanje izdvajala 4,99 posto BDP-a. Radovan Fuchs, Ministar znanosti, obrazovanja i sporta smatra kako je bitan način na koji se troši tih 5 posto, te da ta sredstva treba učinkovito raspoređivati. Gvozdena Flegu, predstavnika Kukuriku koalicije, zasmetale su Fuchsove riječi 'mislim da bi trebalo' naglašavajući zašto samo misli, a ne čini. Također smatra da postoje velike rupe iz kojih curi novac, te da novac iz Europskih fondova treba racionalnije trošiti.

Miroslav Rožić iz HSS-a naglašava kako se uvijek na ovakvim skupovima u predizborno vrijeme izgovori puno mudrih riječi, no nitko ništa ne poduzima te kako su ljudi koji rade u obrazovanju najpodcjenjeniji u ovom društvu. Kaže da se samim pogledom u proračun države može zaključiti što ona smatra polugom društva, a za Hrvatsku je evidentno da to nije obrazovanje.

Nikola Vuljanić, zastupnik HL-a - Stranke rada, smatra da je sustavu obrazovanja potreban novac i racionalno usmjeravanje istoga. HSLS-ov zastupnik Miljenko Šimpraga istaknuo je da je HSLS kao najvažniju mjeru izlaska iz krize smatra ulaganje u obrazovanje. HSLS se zalaže za godišnje povećanje 0,5 posto BDP za obrazovanje.

Prikazani su i rezultati PISA testova iz matematike, čitanja i znanosti iz 2009. prema kojem je Hrvatska na samom začelju. Iza nje su samo Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Srbija, Turska i Grčka. Na tu informaciju reagirao je Fuchs govoreći da treba utvrditi daje li naš sustav obrazovanja kvalitetno obrazovanje ili se on bazira samo na učenju činjenica.

I Vuljanić se složio da je svjetski sustav obrazovanja u potpunosti drugačiji, a nadovezao se i Flego smatrajući da je naš sustav obrazovanja usmjeren na učenje, odnosno bubanje, činjenica, a ne na razumijevanje. Iz publike se uključila Marija Lugarić iz SDP-a čvrsto tvrdeći da 70 posto proračuna za obrazovanje odlazi na plaće nastavnika i profesora, te da gotovo ništa ne ostaje za opremanje škola, poboljšanje programa i slično. Dorica Nikolić iz HSLS-a nadovezala se da je u zdravstvu apsolutno ista situacija, smatrajući to nedopustivim.

Kada je iznesen podatak da se na studenta godišnje potroši oko 50 tisuća kuna, pokušalo se odgovoriti na pitanje da li bi u Hrvatskoj funkcioniralo uvođenje sistema vaučera i grantova, međutim svi su se složili da u ne bi. Miljenko Šimpraga naglašava da HSLS zastupa mišljenje prema kojem svako dijete ima pravo studirati bez upisnina i participacije, uz omogućavanje davanja kredita koji se isplaćuje nakon zapošljavanja. (Ivana Janković)