Na ZSE-u nastavljena silazna putanja cijena

Na Zagrebačkoj burzi danas je nastavljena silazna putanja cijena većine dionica, iako po nešto nižoj stopi nego jučer, dok je likvidnost ponovno vrlo niska, a analitičari ističu da zasad nema na vidiku rješenja tog problema.

Trenutno Crobex iznosi 1.840 bodova, što je 1,60 posto manje nego jučer te na najnižoj razini od početka kolovoza 2005. Redovni promet dionicama do 13 sati iznosio je tek nešto više od 17 milijuna kuna. "Tržište i dalje slijedi negativni trend, a likvidnost je vrlo niska", ističe Kristian Korunić, investicijski savjetnik u brokerskoj tvrtki Šted-Kapital.Više od 55 posto ukupne trgovine, odnosno 9,2 milijuna kuna ostvareno je dionicom T-HT-a. Njezina cijena kreće se u uskom rasponu između 202 i 203 kune, uglavnom kao i jučer.

Dionicom Instituta građevinarstva Hrvatske trguje se po 5.298 kuna, što je 0,8 posto manje nego jučer.Svim ostalim dionicama do sada je ostvaren promet ispod milijun kuna. Tom iznosu najbliža je dionica Dalekovoda, uz pad cijene od 2,74 posto, na 431 kunu. Inače, Ingra je danas izvijestila da je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci ostvarila rast neto dobiti za 10,6 posto, na 58,48 milijuna kuna, zahvaljujući snažnom skoku operativnih prihoda, i to za 77 posto, na 796,62 milijuna kuna.

Pritom su njezini prihodi na domaćem tržištu gotovo udvostručeni, na 659,68 milijuna kuna. Na inozemnom tržištu uvećani su 9,92 posto, te su dosegnuli 119,95 milijuna kuna. "Ingrini poslovni rezultati u skladu su s našim očekivanjima, pogotovo u svjetlu činjenice da su i u prethodnim financijskim izvješćima bilježeni snažni skokovi prihoda. No, trenutno su fundamenti u drugom planu, tako da današnja objava nije imala značajnijeg utjecaja na cijenu Ingrine dionice", kaže Korunić.

Cijena Ingrine dionice u plusu je 2,52 posto, na 104,7 posto, no promet njome je svega 843.880 kuna.U međuvremenu, smanjena su i očekivanja ulagača o mogućem skorašnjem povećanju likvidnosti na domaćoj burzi. "Najava izdavanja nove tranše državnih obveznica do kraja godine u vrijednosti od 3 do 4 milijarde kuna te najava da bi u njihovoj kupnji mogli sudjelovati obvezni mirovinski fondovi s otprilike 1,5 milijardi kuna, znatno su umanjile očekivanja tržišnih sudionika da će trenutna novčana sredstva koja posjeduju mirovinski fondovi, otprilike 2,0 milijarde kuna, biti dijelom vraćena na tržište dionica te posljedično utjecati na povećanje likvidnosti", zaključuje Korunić za Hinin financijski servis.