Na ZSE-u niska likvidnost i blagi pad cijena

Na Zagrebačkoj burzi današnje poslovanje obilježavaju niska likvidnost i blagi pad cijena dionica, a raspoloženje ulagača sumorno je kao i na europskim tržištima. Trenutno Crobex iznosi 3.103 boda, što je 0,71 posto manje nego jučer.

Redovni promet dionicama dosegnuo je do 13 sati 31 milijun kuna."Današnje trgovanje na burzi obilježeno je relativno niskom likvidnošću, dok se Crobex i dalje zadržava ispod ključne razine od 3.219 bodova, gdje je smješten 50-postotni 'retracement' rastućeg trenda u razdoblju od 2002. do 2007. godine" kaže Goran Nimac, analitičar u Odjelu za ekonomska istraživanja Hypo Alpe Adria grupe.I na europskim burzama bilježe se gubitci, pri čemu su indeksi u prosjeku dva posto u minusu, ponajviše zbog pada cijena dionica u financijskom sektoru.

Najveći fokus ulagača na domaćoj burzi i dalje je na uobičajeno najlikvidnijim izdanjima. Dionicom Ine ostvarena je do sada trećina redovnog prometa, a cijena joj je porasla 0,1 posto, na 2.781,55 kuna. Po likvidnosti slijedi dionica Atlantske plovidbe, s prometom od 4,4 milijuna kuna i padom cijene za 1,5 posto, na 1.942 kuna.Dionicom T-HT-a i nadalje se trguje ispod IPO razine, odnosno po cijeni od 252,3 kune ili 0,33 posto manje nego jučer. Njome je ostvareno 2,34 milijuna kuna prometa.

"Ta dionica uskoro bi se mogla naći pod pritiskom prodaja, posljedično očekivanoj raspodjeli 2,5 posto državnog udjela u toj kompaniji u obliku bonus dionica onim ulagačima koji nisu prodavali T-HT-ove dionice godinu dana od IPO-a. Međutim, uzimajući u obzir trenutne cjenovne razine, nije za očekivati da će se ta dionica naći pod većim pritiskom prodaja sve dok se tržišni uvjeti ne poprave", ocjenjuje Nimac.

Među šest dionica s dosad ostvarenim milijunskim prometom uvrstila se i dionica Dalekovoda, koja bilježi rast cijene za 0,13 posto, na 743 kuna. "Dionice pojedinih kompanija iz građevinskog sektora, poput Dalekovoda također su danas u fokusu ulagača. Osim u segmentu cestogradnje, priliku Dalekovoda na domaćem tržištu vidimo i u energetskom sektoru, posebice u svjetlu očekivanja nove energetske strategije Hrvatske koja procjenjuje ulaganja u taj sektor na oko 10 milijardi eura do 2020. godine", ističe Nimac.

S druge pak strane, dodaje Nimac, izvozne prilike te kompanije vide se i u infrastrukturnim projektima u regiji, budući da Bosna i Hercegovina planira investirati oko 1,3 milijarde eura u cestogradnju do 2011. godine te dodatnih 3,5 milijardi eura u izgradnju elektrana, dok Srbija planira uložiti pet milijardi eura u razvoj cestovne i željezničke infrastrukture do 2011. (H)