Na ZSE-u slijedi razdoblje veće volatilnosti cijena
Prošloga je tjedna istekla ponuda MOL-a za otkup dionica Ine, a dok investicijska javnost nagađa je li mađarska kompanija uspjela dosegnuti 51 posto udjela u Ini, Zagrebačka burza, nakon snažnog skoka prometa i Crobexa, ulazi u razdoblje veće volatilnosti.
Crobex indeks skočio je prošloga tjedna 3,71 posto, na 2.240 bodova, pa se kreće na najvišim razinama od 20. listopada 2009. godine, kada je iznosio 2.265 bodova.Crobex10 porastao je 3,74 posto, na 1.224 bodova, a tijekom tjedna dosegnuo je i 1.233 boda, najvišu razinu od kada je uveden u srpnju 2009. godine.
Redovni promet dosegnuo je prošloga tjedna 572,5 milijuna kuna, što je gotovo 350 milijuna kuna više nego tjedan dana ranije.Najviše se trgovalo dionicom Ine, kojom je ostvareno gotovo 330 milijuna kuna prometa, pri čemu joj je cijena skočila 6,08 posto, na 3.400 kuna. Tijekom tjedna dosegnula je i rekordnih 3.450 kuna.
Od 14. prosinca, kada je nakon ukidanja suspenzije ponovno započelo trgovanje dionicom Ine na Zagrebačkoj burzi, ukupan promet dionicama Ine iznosio je gotovo 1,5 milijardi kuna. Ukupno je protrgovano 500.969 dionica Ine, ili nešto više od pet posto ukupnog broja dionica, odnosno 62,5 posto od 800.910 dionica institucionalnih i malih dioničara na koje se odnosi ponuda MOL-a.U petak je istekla ponuda MOL-a. I dok se u investicijskoj javnosti nagađa je li uspio steći udio u Ini od 51 posto, iz te mađarske kompanije najavljeno je da će o rezultatima opće ponude izvijestiti unutar sljedećih deset dana.
„Od idućega tjedna moguća su izraženija volatilna kretanja na domaćoj burzi. Tek ćemo vidjeti kako će investitori reagirati i kakva će biti likvidnost nakon isteka ponude MOL-a za otkup dionica Ine od malih ulagača. Osim toga, sve više će u fokusu investitora biti financijska izvješća kompanija na inozemnim burzama, a potom u veljači i domaćih kompanija“, kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja u Hypo Alpe Adria banci.
Od početka godine oba domaća burzovna indeksa u plusu su nešto više od 6 posto.Balgač podsjeća da su i u siječnju prošle godine na Zagrebačkoj burzi kretanja bila izrazito pozitivna. Uz rast likvidnosti za 4 posto, Crobex je porastao 9,9 posto u odnosu na prosinac 2009. godine, a Crobex10 čak 10,8 posto.
„Nakon snažnog rasta indeksa u siječnju prošle godine, uslijedio je njihov oštar pad pa stagnacija iz koje je pred kraj godine tržište izvukla tek ponuda MOL-a za otkup dionica Ine. No, ove godine imamo povoljnije fundamente, jer se očekuje oporavak gospodarstva nakon dvije negativne godine, a i zarade domaćih kompanija trebale bi u prvoj polovini ove godine dosegnuti dno“, ističe Balgač.
Znatan promet, oko 61 milijun kuna, prošloga je tjedna na burzi ostvaren i dionicom HT-a, pri čemu joj je cijena ojačala 1,5 posto, na 299,45 kuna, najvišu razinu od travnja prošle godine. Tijekom tjedna cijena dionice HT-a dosegnula je i 301,5 kuna.
„Uz prelijevanje kapitala od prodaje dionice Ine u likvidna izdanja, pa tako i HT, ta dionica na meti je i onih ulagača koji se već pozicioniraju u nju zbog dividende“, navodi Balgač.Među likvidnijim izdanjima najveća dobitnica bila je prošloga tjedna dionica Dom Holdinga kojoj je, uz promet od gotovo 28 milijuna kuna, cijena skočila više od 32 posto, na 46 kuna.
Snažno je, 15,7 posto, skočila i cijena dionica Đuro Đaković Holdinga, i to uz promet od 4,3 milijuna kuna.Snažan rast cijena ostvaren je i u građevinskom sektoru. Dionice IGH, Tehnike, Viadukta, Dalekovoda i Ingre ojačale su između 3,4 i 14,8 posto.Dobitke su ostvarile i brodarske dionice, pri čemu su cijene Atlantske plovidbe, Uljanik plovidbe i Jadroplova porasle između 3,3 i 7,7 posto.
I na svjetskim su burzama cijene porasle drugi tjedan u ovoj godini, nastavljajući uspon iz lanjskog prosinca, što se zahvaljuje dobrim kvartalnim poslovnim rezultatima američkih kompanija i ublažavanju strahovanja od dužničke krize u eurozoni. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks ojačao 1 posto, na 11.787 bodova, najvišu razinu u dvije i pol godine. S&P 500 skočio je 1,7, a Nasdaq indeks 1,9 posto. To je već sedmi tjedan zaredom kako američki indeksi rastu.I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,30 posto, dok je frankfurtski DAX skočio 1,84, a pariški CAC 3,05 posto.
„Nakon uspješnih emisija državnih obveznica perifernih članica eurozone, pozornost investitora preusmjerava se na financijska izvješća kompanija za zadnje lanjsko tromjesečje. Idućih tjedana ta će izvješća biti glavni pokretač zbivanja na inozemnim burzama, pri čemu očekujem prilično volatilno trgovanje“, ističe Balgač. Protekloga tjedna financijska izvješća su objavili Alcoa, Intel i JPMorgan Chase, iz kojih je vidljivo da su rezultati poslovanja ponovno premašili očekivanja analitičara.
„Vjerojatno će se takav trend nastaviti i u idućim kvartalima, iako u manjem omjeru nego u proteklom razdoblju. A kako je većina dionica sada već u području prekupljenosti, čak i pojedini detalji iz financijskih izvješća, a ne samo prihodi i zarade, mogli bi potaknuti znatnije oscilacije cijena“, ocjenjuje Balgač.
Tehnička analiza S&P-a: nastavak rasta prema granicama otpora
Prošloga je tjedna S&P 500 indeks porastao 1,7 posto, na 1.293,24 boda.“Prošli je tjedan na Wall Streetu ispunio sva očekivanja. Došlo je do rasta indeksa uz nastavak volatilnosti cijena, koja se najbolje mogla osjetiti u prvom i zadnjem trgovinskom danu. Očekivana potpora S&P indeksu na 1.260 bodova potvrdila je snagu trenutnog bikovskog scenarija, te se iscrtala kao važna potpora u nadolazećim tjednima. Uz nju, i dalje treba paziti na referentnu točku koja se nalazi na 1.255 bodova, čije je preskakanje sa zadnjim trgovinskim danom prošle godine dovelo do porasta na početku nove godine”, ističe Marko Erdeljac, voditelj retail deska u investicijskom društvu Erste vrijednosni papiri.
S približavanjem S&P-a dugoročnoj target zoni od 1.350 do 1.380 bodova pokazuju se nove razine otpora koje će staviti kretanja cijena na test, napominje Erdeljac. Pritom izdvaja važnu zonu otpora, koja se nalazi između 1.315 i 1.325 bodova.
“Ta zona je u prijašnjim godinama uvelike stavljana u fokus pri određivanju daljnjeg kretanja tržišta te zajedno s otprije navedenim targetom S&P-a od 1.350 do 1.380 tvori svojevrsni horizontalni kanal, gdje su se cijene znale zadržavati mjesecima. Upravo zbog toga što su cijene puno vremena provodile u tom rasponu, donja granica kanala je izuzetno važna kod određivanja otpora na putu prema gore”, ocjenjuje Erdeljac.
Kako je tržište od sredine prošle godine značajno poraslo, moguće odbijanje od donje granice horizontalnog kanala ne bi bilo slučajno, već bi to bi mogao biti izgledan daljnji razvoj događaja, smatra Erdeljac. Svaka druga reakcija tržišta, odnosno probijanje donjeg dijela horizontalnog kanala bez znatnijeg otpora klasificiralo bi daljnji tijek događanja kao potencijalni ‘short squeeze’.
“U tom slučaju najveći otpor S&P-u može se naći u target zoni od 1.350 od 1.380 bodova. No, daljnja kretanja tržišta od te zone prema gore bila bi limitirana zbog nepostojanja prave korekcije kojom bi tržište napunilo baterije za daljnji rast”, kaže Erdeljac.Uz oprez u trgovanju, Erdeljac ističe da je tržište i dalje u pozitivnom trendu.
“Osim velikog otpora na donjem dijelu horizontalnog kanala iznad trenutne razine S&P-a, pod njim su se stvorile i zone potpore, koje se mogu koristiti kao stepenice na eventualnom putu prema dolje, odnosno u slučaju korekcije trenda. Prva takva potpora se nalazi na 1.260 bodova, najnovija točka koja se pokazala uspješnom obranom bikova u trgovanju u ovoj godini. Odmah ispod nje na 1.255 bodova nalazi se referentna točka, čije bi probijanje na tjednoj razini otvorio mogućnost za pad S&P indeksa na 1.220 bodova. Iako je 1.220 bodova vrlo jaka potpora ovom porastu S&P-a, te postoji mogućnost da se eventualna korekcija zaustavi na toj razini, zadnja granica potpore se nalazi na 1.170 bodova gdje je i referentna točka. Spuštanje ispod tih razina prekinulo bi razmišljanja o korekciji, te bi se kretanje tržišta klasificiralo kao pad. On bi, pak, rezultirao pojačanom aktivnošću medvjeda, gdje bi potencijalni target S&P-u bila granica od 1.000 bodova”, ocjenjuje Erdeljac.
A da bi investitori na vrijeme prepoznali kretanja, trebali bi pripaziti na indeks straha VIX, čije je koketiranje s granicom od 15 bodova važno na višegodišnjem grafu. Naime VIX nije pao ispod 15 bodova još od ljeta 2007. godine, a blizina te linije se pokazala kao dobar otpor u kretanju VIX-a kako u zadnjih nekoliko godina, tako i na kraju 20. i početku 21. stoljeća, zaključuje Erdeljac.(Hina)
* HAAB upućuje čitatelje ovog teksta na web stranicu http://www.hypo-alpe-adria.hr , gdje su sadržane sve zakonske objave potrebne u svezi izrade te objavljivanja investicijskih istraživanja.