Načelna podrška reformi zdravstva, ali ne i svim pogreškama

U svijetu rastu troškovi za zdravstvo No, s postojećim izdvajanjem u Hrvatskoj vrlo je teško zadržati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite

piše dr. Hrvoje Minigo
predsjednik Hrvatske liječničke komore
[email protected]

Ovih smo dana svjedočili svim dimenzijama nedostatka kadrova u zdravstvu, posebice u manjim sredinama. Nažalost, prijeti nam opasnost od još većeg nedostatka liječnika i medicinskih sestara. Za dobro funkcioniranje zdravstva trebao bi postojati nacionalni konsenzus. Reforma sustava zdravstva zahtijeva ozbiljan pristup i nadasve je politička odluka i odgovornost onih koji su je predložili. U Hrvatskoj se godinama govori o potrebi reforme sustava, koja je predviđena i Nacionalnom strategijom razvoja zdravstvenog sustava od 2006. do 2011. Hrvatska liječnička komora ovim je dokumentom označena kao nositelj brojnih mjera u provođenju reforme. Stoga, nismo dvojili iskazati punu potporu ministru u fazi kad nam je priopćeno da se kreće u reformu. Potkraj prošle godine sudjelovali smo u radionicama za izradu zakona koji su početkom ove godine stupili na snagu. Od samog početka reforme ukazivali smo na potrebu sustavnog i postupnog pristupa te posebno na važnost dogovora svih sudionika u vezi s provedbenim aktima koje je trebao izraditi HZZO.

Nezadovoljstvo liječnika

Tijekom implementacije zakonskih odrednica, privatni ugovorni liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opća/obiteljska medicina, pedijatrija i ginekologija) iskazali su veliko nezadovoljstvo. Iako je riječ o približno 20 članova, mjesece svoje aktivnosti Komora je posvetila tom problemu. U ožujku smo organizirali i simpozij posvećen samo toj grupaciji liječnika. Nakon niza sastanaka na svim razinama te nakon brojnih istupa na stručnim skupovima i u medijima ostvarili smo neke pomake. Nažalost, nisu svi naši članovi dovoljno upućeni u intenzitet naših aktivnosti niti su zadovoljena sva njihova očekivanja.

Dio liječnika u bolničkom sustavu, a oni čine najveći dio našeg članstva, također se suočio s nekim od problema u primjeni reforme. Tako se ovih dana najviše govorilo o novom načinu naplate usluga u bolničkom sustavu (DTS), o listama čekanja i centralnom naručivanju, kao i o tzv. internim uputnicama. Liječnike u sustavu bolničke zdravstvene zaštite neugodno je iznenadilo i smanjenje bolničkih proračuna što će se itekako odraziti na uvjete rada.

S druge strane, troškovi za zdravstvo na globalnoj razini rastu iz godine u godinu. Razlog su tome novi, skuplji lijekovi, uvođenje novih dijagnostičkih i terapijskih metoda, produljenje života itd. Međutim, s izdvajanjima koja su u apsolutnom iznosu i 10 puta manja nego u nekim razvijenim zemljama, moramo biti svjesni da je vrlo teško održavati kvalitetu i dostupnost zdravstvene zaštite. No, prema svim analizama našim se pacijentima pruža mnogo više nego što bi se moglo zaključiti uspoređivanjem iznosa koji se odvajaju za zdravstvenu zaštitu po stanovniku u Hrvatskoj i u drugim zemljama.

Porezne olakšice

Jedan je od izazova i nedostatak novca u sustavu, što se odrazilo i na našim plaćama. Međutim, liječnici su odlučili dijeliti sudbinu svih drugih djelatnika u sustavu zdravstva. Kao predsjednik Komore, uporno ću se i dalje zalagati za iznalaženje mogućnost pružanja pogodnosti liječnicima. Tako smo predložili i da se uvedu porezne olakšice za liječnike koji su zakonom obvezani trajno provoditi izobrazbu na osnovi praćenja rada najrazličitijih oblika stručnih skupova. Istodobno, zalažemo se i za to da se na najbolji način riješi pitanje osiguranja liječnika od profesionalne odgovornosti.

No, problem o kojem se premalo govori jest nedostatak medicinskog kadra. Na tisuću stanovnika Hrvatska ima 2,6, a zemlje EU 3,6 liječnika. Hrvatskoj nedostaje i više od 10.000 medicinskih sestara. O tome je Liječnička komora javno progovorila još prije nekoliko godina. Tada nažalost nismo imali podršku ni javnosti, ni ministarstva. Sada smo suočeni s nedostatkom velikog broja timova obiteljske medicine (oko 150), nedostatkom pedijatara i ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a istodobno nedostaje gotovo 900 specijalista samo iz četiri najosnovnije djelatnosti. Ovih dana radeći na primjedbama iznesenim na Mrežu osnovne zdravstvene zaštite uočili smo sve dimenzije tog problema, nedostatak kadrova u zdravstvu i neravnomjernu raspodjelu kadrova, posebice u manjim sredinama. Nažalost, prijeti nam opasnost od još većeg nedostatka liječnika i medicinskih sestara. Komora je predlagala donošenje Nacionalne strategije borbe protiv nedostatka kadrova u zdravstvu, prema uzoru na druge zemlje u svijetu. Istodobno ukazujemo na potrebu rada na povećanju atraktivnosti izbora zvanja doktora medicine i medicinskih sestara boljim vrednovanjem njihova rada i poboljšanjem njihova ugleda u društvu.