Nagodba s Hypo i Astaldijem Hrvatsku košta 79 milijuna eura

Nagodbom s talijanskim Astaldijem, nesuđenim 'graditeljem' autoceste Zagreb-Goričan, državni će proračun uštedjeti 20,5 milijuna eura, a nagodbom s Hypo bankom zbog slučaja Slavonske banke oko 10 milijuna eura ili 20 posto arbitražom dosuđene odštete.

Nakon što je Hrvatska izgubila oba arbitražna spora, Hrvatska se Vlada odlučila nagoditi, pa će DAB (Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka) zbog netočno iskazanih podataka u bilanci Slavonske banke u vrijeme kada se prodavala, Hypo banci platiti 34,6 milijuna eura odštete i to u 12 mjesečnih rata, a prva dospijeva u roku 7 dana od dana potpisivanja ugovora o nagodbi. Nagodbom su uštedjeli i 4.901 eura kamata dnevno, koje bi tekle od 27.prosinca 2007. do izvršenja obveze. DAB je bio dužan platiti i troškove koji bi nastali ako bi mali dioničari tužili Hypo zato što nije objavio javnu ponudu za preuzimanje. Taj će trošak, ako do njega dođe, prema nagodbi preuzeti Hypo banka. 

Kako je za, s pravom izgubljeni spor, kriva ondašnja Uprava Slavonske banke, a za to još nitko nije odgovarao, izvori u Vladi tvrde kako će Državnom odvjetništvu sugerirati da preispita cijeli slučaj i, ako za to bude dokaza, pokrene kazneni postupak. Spor s talijanskim Astaldijem Hrvatska je izgubila zato što je raskinula koncesijski ugovor o izgradnji autoceste Zagreb-Goričan. Prema presudi Hrvatska je vlada Talijanima trebala isplatiti 64,9 milijuna eura 'kazne', no nakon izgubljene parnice Hrvatska će nagodbeni iznos od 44,35 milijuna eura isplatiti u tri rate. Prva će biti isplaćena već 29. listopada, druga 15. prosinca, a treća 1. ožujka iduće godine.

U Vladi tvrde kako smo taj spor izgubili samo zato što je riječ o parnici zemlje ne-članice EU i tvrtke koja je iz zemlje članice. Naime, Astaldi, koji je preko koncesijskog društva TEA davne 1998.godine trebao započeti s izgradnjom autoceste, nikada nije uspio 'zatvoriti' financiranje, čak ni nakon nekoliko odgoda koje im je odobrila Hrvatska vlada. Astaldi je tražio, ali nije dobio državna jamstva, no zbog neslužbene opaske da bi se to možda moglo uzeti u obzir, bečki je arbitražni sud presudio u korist Astaldija. (Gordana Gelenčer)