Najgore možda tek dolazi?

Najgora globalna financijska kriza možda tek dolazi, a Europska središnja banka mogla bi idući mjesec sniziti ključnu kamatnu stopu, poručio je danas član Upravnog vijeća ECB-a Erkki Liikanen.

ECB je na svom zasjedanju 5. veljače odlučio ostaviti ključnu kamatnu stopu u eurozoni na 2,0 posto, no signalizirao je da će vjerojatno u ožujku sniziti kamate."Ne bih rekao da je najgore prošlo, iako se na nekim dijelovima financijskih tržišta počinju vidjeti poboljšanja", izjavio je Liikanen u intervjuu za finski on-line poslovni list Taloussanomat.Dodao je i kako su inflatorni rizici uravnoteženi.

"To nam daje prostora da nastavimo poduzimati mjere, i na sljedećem zasjedanju je moguće da poduzmemo taj potez. Ništa, međutim, još nije odlučeno", istaknuo je Liikanen, ujedno i guverner finske središnje banke.Liikanen je, između ostaloga, ocijenio i da postoje neki znaci oporavka od financijske krize, no da opasnost još nije prošla. Ponajprije se to odnosi na niže kamatne stope za kompanije i građane. No, upozorava i da se kriza ubrzano pogoršala, i u protekla četiri mjeseca iz financijske prerasla u globalnu gospodarsku krizu.

"Čini se da će gospodarska kriza potrajati i da se širi. Rast svugdje usporava, a svjetska trgovina se smanjuje. Gospodarski pokazatelji ukazuju da smo krenuli u smjeru duljeg razdoblja slabog gospodarskog razvoja", napominje Liikanen.Dodaje i kako se istodobno događaju svi šokovi te da kriza pogađa sve.Gospodarske nevolje uglavnom proizlaze iz velike zaduženosti, pa banke, kompanije i građani moraju smanjiti svoju izloženost dugovima prije nego se situacija poboljša, kaže Liikanen, dodavši kako bi to moglo potrajati najmanje ovu i iduću godine.

A na svjetskim tržištima dionica sve je veće razočarenje ulagača američkim planom stimulativnih gospodarskih mjera vrijednim 789 milijardi dolara, kao i još jednim paketom američke vlade vrijednim 2.000 milijardi dolara za spašavanje banaka. MSCI indeks svjetskih dionica potonuo je jutros 0,8 posto. Odgovarajući indeks dionica na tržištima u razvoju u minusu je više od jedan posto. Istodobno, ojačalo je ulaganje u državne obveznice i valute s niskim prinosom poput japanskog jena. Tečaj jena tako je porastao 0,5 posto, na 90,02 jena za dolar. (H)