Najveća europska farma vjetra bit će u albanskoj netaknutoj prirodi

Italija i Albanija potpisale su sporazum vrijedan dvije milijarde eura o gradnji energetskih projekata za opskrbu talijanskoga energetskog tržišta.

Sporazum obuhvaća gradnju podmorskog plinovoda između dvije zemlje, plinsko postrojenje za isparavanje i kompleks vjetroeletrana ukupne snage 500 MW, koji bi trebao biti najveći kopneni kompleks za proizvodnju električne energije iz vjetra u Europi. Na taj način će, kako je ocijenjeno, talijanski kronični energetski deficit i unutrašnje smetnje za gradnju nove vjetroelektrane, Albaniju učiniti vrlo dobrom opcijom kao izvor električne energije za talijanske potrošače. Električna energija u toj opciji dobivala bi se iz 250 vjetroturbina i prenosila u Italiju, a gradila bi ih talijanska tvrtka Moncada. Također, ambicija sadašnje albanske Vlade da tu zemlju napravi jednim od regionalnih energetskih čvorišta otvorilo je nekim talijanskim proizvođačima novo potencijalno tržište.

Farma vjetrenjača je, međutim, i najkontroverzniji projekt toga energetskog paketa. Osim 250 vjetroturbina, on uključuje i podmorske prijenosne vodove od luke Vlora do Brindisija u Italiji u dužini od 145 kilometara na dubini od 900 metara, a gradnja bi trebala početi 2010. godine. Projekt je naišao na veliki otpor ekologa i zaštitnika okoliša ne samo u Albaniji, zbog njegove sporne lokacije. Njihov bijes izaziva to što će farma vjetra biti smještena na poluotoku Karaburunu, u zaštićenom području Llogara, jednom od posljednjih područja netaknute prirode u Europi. ‘Karaburun je mitsko mjesto, slika onoga što je Mediteran nekada bio, jedan od najvažnijih prirodnih rezervata na Mediteranu i dragocjeni potencijal za razvoj turizma’ rekao je u povodu projekta Genuario Belmonte, profesor biologije mora na univerzitetu Salento u Južnoj Italiji.

Ekološki aktivisti također optužuju Vladu da je, samo nekoliko tjedana prije nego što je projekt dobio dozvolu za građenje,  izmijenio propise po kojima se prenamijenilo zemljište kako bi omogućio gradnju u zaštićenim prirodnim područjima te da Albanija time, osim vlastitih zakona, krši i nekoliko međunarodnih konvencija o zaštiti prirode. Vlada negira da je pogodovala talijanskoj tvrtki i njihovom lokalnom partneru Empower Albaniji te svoj potez argumentira boljom opskrbom električne energije albanskim potrošačima. Stručnjaci iz albanske Regulatorne energetske agencije upozoravaju da projekt neće pomoći ublažavanju velikog deficita električne energije u Albaniji, jer će energija iz vjetroelektrana biti namijenjena samo talijanskom tržištu.    (Davorka Zmijarević)