Najveće probleme imat će maloprodaja i proizvodna industrija, a najveće šanse turizam

Prvi cilj hrvatskih malih poduzetnika u pripremi za pridruživanje EU trebalo bi biti povećanje brzine poslovanja i operativne sposobnosti. U skladu s tim treba razvijati svladavanje složenih situacija, korporacijski menadžment, te učiti engleski jezik i internacionalizirati se

Također, ulazak u EU trebao bi pogodovati tvrtkama koje se bave turizmom i poslovnim uslugama, te drvnoj industriji, a najviše će problema imati maloprodaja, a napose proizvodna industrija.Rezultati su to studije konzultantske kuće Roland Berger Strategy Consultants ‘Kako malo poduzetništvo u Hrvatskoj može profitirati od pristupanja EU’ koja je danas predstavljena u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK). Studiju je predstavio izvršni direktor Roland Bergera za Hrvatsku i jugoistočnu Europu dr. Vladimir Preveden, a o važnosti studije i kvalitetnoj pripremi obrtnika za pristupanje EU govorio je predsjednik HOK-a Mato Topić. Predsjednik Topić kazao je kako hrvatsko obrtništvo ima povijesnu priliku da se što bolje pripremi za nadolazeći ulazak u EU.  - HOK vidi veliku važnost i svoju ulogu u prilagodbi hrvatskog obrtništva Europskoj uniji.

Temeljito informiranje hrvatskog obrtništva o EU ključ je uspješne prilagodbe i buduće konkurentnosti naših proizvoda i usluga u tržišnoj utakmici sa inozemnim konkurentima, kao i rasta izvoza, a time i još većeg doprinosa obrtništva hrvatskom BDP-u i zapošljavanju - istaknuo je Topić dodavši kako hrvatsko obrtništvo ima povijesnu priliku da se što bolje pripremi za nadolazeći ulazak u EU. Lobistička akreditacija Europskog parlamenta omogućuje HOK-u ne samo praćenje gospodarskih (obrtničkih) aktivnosti već i aktivno uključivanje (prijavljivanje) u raspisanim natječajima za EU projekte. U ovom trenutku, rekao je HOK-ov lobist Natko Vlahović, provode se dva projekta koji imaju za cilj jačati konkurentnost obrtništva i povećati njihov kapacitet za izvoz.  Nedavno stvaranje Hrvatske poslovne mreže u Bruxellesu omogućit će, rekao je Vlahović, bolju povezanost među hrvatskim institucijama pri EU (HOK, HGK, VLP, Misija, Ured hrvatskih regija…..) i pridonijeti efikasnijem umrežavanju u gospodarske i druge Europske asocijacije.

Predstavljajući glavne naglaske iz studije Preveden je pokazao da je Hrvatska u slabom početnom položaju unutar 27 zemalja članica Europske unije, jer je dvadeseta po veličini, 21. po ekonomskoj moći, a čak 23. po bruto društvenom proizvodu po glavi stanovnika. Također ima malen udio izvoza u usporedbi s veličinom gospodarstva. No, istaknuo je da male zemlje mogu značajno profitirati unutar i od EU, te da Hrvatska može ići ukorak sa zemljama EU, naročito s novim članicama. Naveo je prilike i opasnosti pristupanja EU za hrvatsko malo poduzetništvo.

Prilike su rast «domaćeg» tržišta, vanjska trgovina, uklanjanje kapitalnih barijera, slobodno kretanje i zapošljavanje ljudskog kapitala, ukidanje carina, bolje obrazovanje, smanjenje fluktuacije tečaja, subvencije, povećanje blagostanja, povećanje cijena zbog uvođenja eura, povećanje poslovanja u transeuropskim, industrijskim i trgovinskim mrežama, bolji transfer znanja i nabava novih tehnologija, smanjenje korupcije i učinkovitija javna administracija. Opasnosti zbog pridruživanja EU su povećanje troškova zbog usklađivanja tehničkih standarda, pridržavanja zakonodavstva  području ekologije i zahtjeva za ulaganjem u sigurne radne uvjete; povećanje konkurencije, premale hrvatske tvrtke i jača restrikcija zajmova. Studija je napravljena u kooperaciji i nije, kako je rekao Preveden, naplaćena HOK-u.    (Matilda Bačelić)