Najviši stupanj informatizacije ostvaren u domeni prikupljanja prihoda

Prema nalazima 'Studije dostupnosti javnih usluga na Internetu u 2006 godini', hrvatska javna uprava načinila je veliki napredak u informatizaciji javne uprave, a najviše u službama prikupljanja prihoda 

Naime, od promatranih 20 javnih usluga za građane i osam za poslovne subjekt, građanima je u prošloj godini bilo dostupno više od 46 posto a poslovnim subjektima više od 60 posto usluga javne uprave. Rezultati istraživanja predstavljeni su u  Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku u Zagrebu, a predstavili su ih Diana Šimić zamjenica državnog tajnika Ureda i Damir Novotny, direktor tvrtke T&CM koja je provela istraživanje.

Studija istražuje mogućnost da građani i poslovni subjekti svoje poslove s državom obave putem interneta, a za potrebe studije javne su usluge podijeljene u četiri clustera: stvaranje dohotka (porezi, carina); registaracije svih vrsta; povrat (komunikacija sa zdravstvenim ustanovnama, javnim knjižnicama, itd.), te dozvole. Najviši stupanj informatizacije i dostupnosti ostvaren je u prvom clusteru, gdje je moguće prijaviti sve vrste poreza i ostvariti 'potpunu transakciju'.

Uspoređujući stanje sa stanjem u zemljama EU, gdje se u prosjeku postiže 75 posto dostupnosti, Hrvatska ne zaostaje tako mnogo za prosjekom, kažu autori Studije, a u 2006. bila je po ovom parametru ispred nekih novih članica. Tako su primjerice Slovačka i Latvija iza Hrvatske, ali su Estonija i Malta vrlo visoko rangirane, odmah iza vodeće i 'nedostižne' Austrije.  Uz Poreznu upravu s projektom e-porez i e-PDV, prošle godine su se istakli i HZMO s uvođenjem elektroničke prijave mirovinskog osiguranja, i KBC Rebro sa svojim Vodičem za pacijente.
Od 1200 državnih tijela obuhvaćenih istraživanjem na nacionalnoj i lokalnoj razini, 651 tijelo je imalo web stranicu.   (Davoraka Zmijarević)