Naknada od 0,50 kn ne ulazi u obračun za PDV

Trgovačka društva obvezna su obračunati PDV na naknade na koje im je PDV obračunao proizvo-đač ili uvoznik, dok povratnu naknadu od 0,50 kuna iskazuju kao prolaznu stavku

Piše: Zdravka Barac, načelnica u Poreznoj upravi

Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu stupio je na snagu još 16. kolovoza 2005. godine, ali iako su njegove odredbe bile poznate svima koji su dužni provoditi propisane odredbe Pravilnika gotovo pola godine, nisu poduzete mjere za provedbu tih odredbi, a 'uzbuna' je nastala tek kad je rok za provedbu postao izvjestan.

Najveću je pak pozornost izazvala jedna od odredbi iz članka 29. stavak 2. toga Pravilnika, koja propisuje da su prodavatelji od 1. siječnja 2006. godine kada prodaju ili daju potrošaču proizvod u ambalaži dužni započeti s prikupljanjem ambalažnog otpada i isplatama naknada u iznosu 0,50 kuna za vraćenu ambalažu (boce) za pića.

Svi sudionici (proizvođači, uvoznici i trgovačka društva) na koje se odnose odredbe Pravilnika odjednom su počeli javno negodovati o kratkoći rokova za pripremu zbrinjavanja ambalaže, nedovoljno vremena za pripremu programa za evidentiranje naplate i povrata naknade. A pet mjeseci nitko se oko toga nije odviše zabrinjavao.

Naknade uključene u cijenu proizvoda

Ništa manjim problemom nije se pokazao ni način obračunavanja PDV-a u konačnoj cijeni proizvoda što se prodaje kupcima u određenoj ambalaži za koju je propisano plaćanje naknade i povrat naknade potrošačima od 0,50 kuna nakon što vrate ambalažu.

Naime, Pravilnik na temelju članka 17a. Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o otpadu, koju je donijela Vlada Republike Hrvatske 23. prosinca 2005. (stupi-la je na snagu 28. prosinca 2005.), propisuje da su proizvođači i uvoznici proizvoda od kojeg potječu posebne kategorije otpada, dužni plaćati naknade za gospodarenje tim kategorijama otpada.

Naknade su dužni uplaćivati u korist Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost radi pripreme, provedbe i razvoja sustava povrata, prikupljanja i zbrinjavanja posebnih kategorija otpada.
Proizvođač ili uvoznik mora naknade uračunati u prodajnu cijenu, što znači da će u konačnici naknade snositi potrošač/kupac.

Neki su se ovih dana u javnosti trudili objašnjavati da te naknade ne smiju utjecati na povećanje cijena proizvoda, što je očigledno nemoguće.

Opće je poznato da kod kalkulacije cijena proizvoda troškovi bilo koje vrste što terete proizvođača ili uvoznika, bilo da je riječ o carini, porezu, naknadi, pristojbi ili čemu sličnom, moraju biti uključeni u konačnu cijenu pri prodaji proizvo-da.

I tu se otvara pitanje načina obračunavanja i plaćanja PDV-a, odnosno utvrđivanja osnovice za obračun PDV-a kad proizvođač prodaje trgovačkoj kući proizvod na koji je dužan platiti navedene naknade i kada trgovac isti proizvod prodaje krajnjem korisniku u maloprodaji.

0,50 kuna je prolazna stavka

Budući da se ukupna naknada sastoji od tri vrste naknada od kojih je jedna posebna, a to je povratna naknada 0,50 kuna po jedinici ambalaže, koja se isplaćuje kupcima nakon što vrate ambalažu, postavlja se pitanje je li u tom slučaju moguće tu naknadu smatrati prolaznom stavkom u smislu oporezivanja PDV-om, što znači da se na iznos te naknade ne obračunava PDV za razliku od ostalih vrsta nakna-da na koje se on obračunava i iskazuje u konačnoj cijeni proizvoda.

U tom smislu Ministarstvo financi-ja, Središnji ured Porezne uprave, dalo je tumačenje od 10. siječnja 2006. godine u kojemu se očituje o načinu utvrđivanja osnovice za obračunavanje PDV-a kod proizvođača i uvoznika proizvoda u ambalaži i ambalažnom otpadu.

Prema tom tumačenju, pri utvrđivanju porezne osnovice iznos od 0,50 kuna po jedinici prodajne amba-laže, koji proizvođači i uvoznici tih proizvoda uplaćuju Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, predstavlja prolaznu stavku, jer taj iznos  Fond vraća trgovačkom društvu-prodavatelju nakon što je prodavatelj isti iznos naknade isplatio potrošaču za vraćenu ambalažu.

Stoga će proizvođač ili uvoznik iznos povratne naknade od 0,50 kuna po jedinici ambalaže u računu koji ispostavlja kupcu (trgovačkom društvu-prodavatelju) iskazati kao prolaznu stavku što ne ulazi u osnovicu za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost.

Država se odrekla PDV-a

Kada trgovačko društvo-prodavatelj ispostavlja račun kupcu-potrošaču, iznos povratne naknade po jedinici ambalaže iskazuje zasebno kao prolaznu stavku na koju jednako tako ne obračunava porez na dodanu vrijednost, tako da krajnji potrošač ne snosi PDV na rečenu naknadu.

Naime, krajnji potrošač u maloprodaji uvijek snosi PDV koji mu je u računu obračunao prodavatelj/trgovac na konačnu cijenu proizvoda. Stoga je u ovom slučaju povratna naknada od 0,50 kuna izuzeta od porezne obveze, jer se ta naknada isplaćuje kupcu nakon što vrati ambalažu u kojoj je kupio proizvod.

U tom dijelu država se odrekla PDV-a. Naime, kada trgovac isplaćuje naknade potrošaču za vraćenu ambalažu (bocu), iznos naknade je po komadu uvijek 0,50 kuna bez obzira na to je li obračunat PDV na tu naknadu ili nije.

Kad bi PDV bio obračunat na iznos te naknade, ne bi se mogao isplatiti kupcu / potrošaču koji ga je u cijeni proizvoda i platio, jer je PDV prihod države. Stoga iznos obračunatog i naplaćenog PDV-a trgovac mora uplatiti na propisani račun za naplatu PDV-a.

Naknade koje podliježu PDV-u

Međutim, ostale naknade (naknade zbrinjavanja ambalaže i poticajne naknade), koje se ne vraćaju kupcu niti su u vezi s povratom ambalaže nego imaju drugu namjenu, nije moguće pri ispostavljanju računa uvrstiti u stavku neoporezivu PDV-om (kao prolaznu stavku) pa podliježu oporezivanju PDV-om u ukupnom iznosu cijene proizvoda. Ukupni iznos tih naknada ne čini prolaznu stavku, budući da se taj iznos ne vraća potrošaču i čini osnovicu za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost.

Trgovačka društva također su se našla u nedoumici pri utvrđivanju porezne osnovice. S obzirom na to da prema Pravilniku o ambalaži i ambalažnom otpadu trgovačka društva naplaćuju naknade u ime i za račun Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a Fond im nadoknađuje troškove nastale u vezi s prikupljanjem otpadne ambalaže za pića i napitke, smatrali su da nemaju obvezu obračunavanja PDV-a pri ispostavljanju računa kupcima i naplaćivanju tih naknada putem ispostavljenih računa.

Prema spomenutom tumačenju Središnjeg ureda Porezne uprave i to je pitanje razjašnjeno, tako da su i trgovačka društva obvezna obračunati PDV na naknade koje im je obračunao proizvođač ili uvoznik, dok povratnu naknadu od 0,50 kuna iskazuju kao prolaznu stavku.

Međutim, i u tom dijelu Središnji ured Porezne uprave dao je zasebno tumačenje od 23. prosinca 2005., u kojemu se navodi da naknada za pokriće poslova skupljanja ambalaže za pića i napitke koju u iznosu 0,15 kuna po jedinici ambalaže Fond isplaćuje prodavateljima (trgovcima), predstavlja naknadu za obavljenu uslugu.

Trgovačko društvo koje prikuplja vraćenu otpadnu ambalažu dužno je ispostaviti račun Fondu za obavljenu uslugu i na primljena novčana sredstva obračunatom stopom PDV-a od 18,0328 posto izračunati poreznu osnovicu i obvezu PDV-a.

Pokušaj ekološkog osvješćivanja

Smatram da je donošenjem ovog Pravilnika učinjen samo pokušaj ekološkog osvješćivanja i da je riječ o kratkoročnom rješenju bez većeg ekološkog i financijskog učinka. Potrebno je šire i temeljitije sagle-dati kako na učinkovitiji i jednostavniji način riješiti zbrinjavanje svih vrsta ambalažnog otpada i prikupljanje prihoda u državni proračun od svih korisnika takve vrste ambalaže, kako bi se na taj način prikupljenim sredstvima izgradila suvremena mreža uklanjanja i iskorištavanja otpada.

Smatram da bi u tu svrhu trebalo pristupiti ekološko-poreznoj reformi, i to na način nekih europskih zemalja, koje su ekološki problem nastojale riješiti stjecanjem sredstava putem trošarina na određene energetske proizvode koji zagađuju okoliš: struju, mineralna ulja, naftu i naftne derivate, plin i dr.

Na primjer, Njemačka je još 1999. godine započela ekološko-poreznu reformu; tada je uz ostalo uvedena trošarina ili poseban porez na struju s ciljem da se zaštite potrošni izvori energije, ali i smanji i ograniči potrošnja energije što potječe iz prirodnih izvora te da se potakne veća potrošnja energije iz obnovlji-vih prirodnih izvora.

U Hrvatskoj se posebnim porezom‡trošarinom neki od navedenih energenata već oporezuju, pa bi bilo jednostavnije i učinkovitije na već postojeću trošarinu propisati i ekološku. U tom slučaju ne bi bilo zabune pri utvrđivanju porezne osnovice za obračunavanje PDV-a budući da je već prema važećem Zakonu o PDV-u propisano da se trošarina uračunava u osnovicu za obračun PDV-a.
______________________________

Tri vrste naknada                                                                               

Ukupnu naknadu za ambalažu za pića čini zbroj naknada:

- naknade zbrinjavanja čiji je iznos određen u tabeli Pravilnika prema vrsti materijala i količini ambala-že u tonama stavljene na tržište i naknade zbrinjavanja u iznosu 0,10 kuna po jedinici ambalaže

- povratne naknade u iznosu 0,50 kuna po jedinici ambalaže

- poticajne naknade čiji je iznos određen u tabeli Pravilnika prema volumenu ambalaže po jedinici am-balaže, osim u slučaju ostvarenja Nacionalnog cilja (članak  26. Pravilnika) kada se ne plaća poticajna naknada.