Naknada za šume ne smije se ukinuti!

Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma smatra da javnost ne zna dovoljno što se financira sredstvima koja se prikupe naknadom za šume i da bi šteta zbog ukidanja te naknade bila nekoliko puta veća od sadašnjeg izdvajanja, koje bi ove godine trebalo biti 330-ak milijuna kuna.

razgovarao Edis Felić
[email protected]

Djelatnost šumarstva danas zapošljava otprilike 15.000 radnika, od kojih 8500 Hrvatske šume, a više od 6000 radi u privatnom sektoru koji pruža usluge u šumarstvu. Drvna industrija pak zapošljava gotovo 30.000 radnika, što govori o važnosti sektora. O današnjoj situaciji u sektoru i sve češćim napadima na poslovanje Hrvatskih šuma (HŠ) razgovaramo s predsjednikom Uprave te državne tvrtke Darkom Vuletićem.

• U drvnoj industriji ljute se što se nisu realizirali desetogodišnji ugovori iako im se obećavalo s više strana, zbog čega ne mogu ni planirati ni predviđati poslovanje. U čemu je problem?
- Nema tu problema. Povjerenstvo na čelu sa Stipom Velićem postavilo je kriterije i za mjesec dana mogla bi početi provedba. Isključivo je to bio razlog duljeg čekanja jer se za tako opsežan ugovor moraju uspostaviti jasna pravila igre.

• Nezadovoljni su i oni koji se žele baviti energentima. Zašto se peletari nisu mogli natjecati za kupnju šumske biomase?
- Vladinom odlukom raspisan je natječaj samo za toplinsku i električnu energiju. Moramo gledati šire.
Prema Kyotskom protokolu možemo trošiti određenu količinu ugljikova dioksida. Budući da ga ugljen stvara mnogo, zamijenit ćemo ga biomasom. Peleti su izvozni proizvod i ako biomasu u obliku peleta izvozimo, to nam je minus, a plus je za uvoznika.

• Biomase je za prodaju ove godine bilo 600 tisuća tona. Ne računajući peletare, je li to dovoljno?
- Slijedeći Vladinu odluku, prije mjesec dana zaključili smo 15-godišnje ugovore s 21 tvrtkom koja ima projekte za uporabu drvne sječke za toplinsku i električnu energiju. Vlada interes za veće količine, ali sad ih nemamo dovoljno, no u budućnosti bi se to trebalo promijeniti. To je budućnost Hrvatskih šuma jer Hrvatska nije dovoljno pokrivena energijom, pogotovo električnom. U tome se neke tehnologije u Šumama moraju mijenjati, što očekujemo možda već za tri godine.

• Kolika je današnja vrijednost tog posla?
- Otprilike 125 milijuna kuna na godinu.

• Većina poslovnog svijeta smatra da treba ukinuti naknadu za općekorisnu funkciju šuma, zbog čega se vi očito ljutite.
- To je točno. Takav odnos često proizlazi iz neznanja ili neinformiranosti onih koji raspravljaju o toj naknadi. Nažalost, to prihvaćamo i kao svoj grijeh jer javnost očito ne zna dovoljno što se financira sredstvima koja se prikupe na toj osnovi. Tim se novcem osim radova na zaštiti i podizanju novih šuma financiraju gradnja protupožarnih putova, razminiranje šumskih površina, rad vatrogasnih zajednica na krškim područjima, neki radovi u šumama privatnih šumoposjednika i dr. Zanimljivo je da nitko ne postavlja pitanje opravdanosti te naknade kad nečija imovina nestane u požaru ili kad pak netko usred šume strada od mine ili slične naprave. Šteta bi tako bila nekoliko puta veća od sadašnjeg izdvajanja, koje bi u ovoj godini trebalo iznositi 330-ak milijuna kuna. Vrlo je važno, a u medijima se često pogrešno interpretira, naglasiti da naknada za OKFŠ nije prihod Hrvatskih šuma. Nama od tog novca pripada samo dio koji naši radnici i naši strojevi doista odrade i za koji ispostavimo račune.      
   
• Vratimo se drvnoj industriji. U kakvu ste odnosu s njom?
- HŠ je u nedavnoj gospodarskoj krizi, ali i danas, kad je situacija na tržištu mnogo povoljnija i za šumare i za drvoprerađivače, imao konstruktivan, odgovoran i partnerski odnos s drvnom industrijom. Iako nam je prodaja drvnih sortimenata u jednom trenutku pala više od 230 milijuna kuna, u sklopu svojih mogućnosti, ali i ovlasti koje imamo kao trgovačko društvo, nastojali smo pomoći drvnoj industriji da prevlada negativne posljedice krize, ali i istodobno poveća konkurentnost. Mjere koje smo provodili odnosile su se na korekciju cijena proizvoda i usluga, odobravanje rabata drvoprerađivačima finalistima, reprogramiranje dugova, izvršavanje obveza kompenzacijskim poslovima i sl. Prema našim izračunima od početka krize do danas, te su mjere, izravne ili neizravne, bile ‘teške’ više od 120 milijuna kuna!

• Nedavno su vas optužili da sirovinu izvozite u Kinu, a nedostaje je domaćoj industriji. U čemu je problem?
- HŠ drvo za izvoz prodaje isključivo na međunarodnim javnim nadmetanjima. Tu je riječ o najviše pet posto godišnje proizvodnje trupaca, uglavnom drvnih sortimenata za koje domaće tvrtke nisu zainteresirane, ili ih ne mogu kupiti. HŠ ne izvozi drvo, a gdje pak završe na nadmetanju kupljeni trupci, ne trebamo i ne možemo  kontrolirati. Ni za kakve napade nema temelja.

• Kako je to utjecalo na prihode koji su prošle godine bili 2,3 milijarde kuna?
- Do rujna su bili veći za 150 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pa i na kraju godine očekujemo veće prihode. No još su važniji rashodi. Dio smo smanjili, što se vidi u dosadašnjem poslovanju jer je dobit do rujna bila 35 milijuna kuna, a podsjećam vas na to da smo cijelu recesijsku 2010. završili s 23 milijuna kuna dobiti. Smanjili smo broj zaposlenih zbrinuvši 300 radnika koji su se za to dobrovoljno javili.

• Neki vas optužuju da su rezultati trebali biti i bolji, ali da je nacionalna inventura šumskog bogatstva pokazala da nedostaje 1,8 milijuna kubika.
- Naše su metode mjerenja dokazane i vrlo su precizne i vjerodostojne, a nacionalne se inventure inače provode na temelju uzoraka. Budući da su se podaci o posječenim stablima skupljali na primjernim površinama, pogreška na samo jednome posječenom stablu može prouzročiti veliku ukupnu pogrešku. Moram napomenuti da su u inventuru uključene i šume svih nacionalnih parkova, parkova prirode, šume kojima gospodare i drugi subjekti itd. Dakle, državne šume kojima gospodari HŠ samo su komponenta inventure. Uostalom, razliku od 1,8 milijuna prostornih metara ne može se skriti jer je riječ o više od 80.000 kamiona drvnog materijala!

• Dobro, ali zašto inventura nije objavljena?
- To treba pitati Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, mi s time nemamo ništa. Shvatite da je ovdje jednostavno riječ o dvije metode. Pa i voditelj projekta izrade nacionalne inventure Jure Čavlović neugodno se iznenadio napisima u novinama reagiravši da je riječ o posve nestručnom tumačenju inventure.

• Kažu da bi Austrijanci bolje gospodarili našim šumama jer dobro posluju kod kuće. Pritišću li oni tim napisima na neki način da se provede privatizacija Hrvatskih šuma ili da se daju u koncesiju?
- Teško mi je to reći, ali ti pritisci dolaze iz Hrvatske, i to od onih kojima je osobni interes ispred nacionalnog. Ni koncesija ni prodaja ne dolazi u obzir, to je najvredniji obnovljivi resurs i HŠ može najbolje upravljati njime. Ići ću dotle pa ću reći da je za Europsku uniju dobro što ćemo postati njezina članica jer ćemo je naučiti kako se gospodari šumama. Dokaz je naše djelotvornosti što je 95 posto naših šuma prirodno obnovljeno. Među ostalim, zbog toga smo 2002. dobili prestižni FSC-ov certifikat.

• Ne budemo li to prodali, morat će se restrukturirati. Kako u tome napredujete?
- Napravljene su sve predradnje, ali izbila je kriza i mi smo je prvi osjetili. No vraćamo se na stare položaje. S restrukturiranjem smo tada morali nakratko stati jer smo, među ostalim, i socijalno osjetljiva tvrtka pa nismo htjeli forsirati ako uvjeti nisu prikladni. U međuvremenu već smo počeli pomalo odvajati neke djelatnosti izvan sustava HŠ-a. Napravili smo međukorak i nekoliko radnih jedinica, npr. riješili  smo se troškova ugostiteljstva i turizma i dali ljudima da rade, što je korak prema tvrtki kćeri. To smo napravili i sa svojom mehanizacijom koju smo također odvojili da bismo vidjeli kako bi dijelovi mogli funkcionirati u drugim uvjetima. Pokazatelji su jako dobri.

• Što je razlog povremenih napada na poslovanje Hrvatskih šuma?
- Ti su napadi uglavnom neargumentirani, a je li to politički uvjetovano, prosudite sami. Kao predsjednik Uprave doista se neprestano trudim držati politiku podalje od posla jer ako se to ne čini, nastane situacija poput one u Zagrebačkom holdingu koji je zbog toga u gubitku od 500 milijuna kuna.

• Dobro, ali ne može se poreći i odgovornost gradonačelnika Milana Bandića čiji nekadašnji utjecaj na Holdingovo poslovanje i danas ima posljedice, a vaš je potencijalni koalicijski partner.
- Ne branim ga, ali dok je on bio na čelu Skupštine, Holding je poslovao pozitivno.

• Hoće li što biti od te koalicije?
- Vidjet ćemo.

• Kakvi su HSS-ovi izgledi u prvoj izbornoj jedinici i hoćete li biti prvi na listi?
 - Imat ćemo jednoga saborskog zastupnika, a vjerojatno ću biti prvi.

• Postoji li mogućnost da HSS koalira s Kukuriku koalicijom?
- Ne, jer mi smo ipak demokršćanska stranka.

• Koliki HSS-ov uspjeh očekujete na državnoj razini?
- Vjerujem da ćemo ostati na sadašnjih šest mandata, ali možda i nešto više.