Nakon dva pozitivna tjedna Crobex oslabio 0,95 posto

Zbog vrlo niskog prometa i sumorne domaće gospodarske stvarnosti, prošloga je tjedna na Zagrebačkoj burzi Crobex kliznuo naniže, no uspio se održati iznad 1.900 bodova, dok bi idućega tjedna, nastavi li se pozitivno raspoloženje na svjetskim tržištima, mogao promijeniti smjer.

Nakon dva pozitivna tjedna, Crobex indeks prošloga je tjedna, skraćenog zbog praznika Dana neovisnosti, oslabio za 0,95 posto, na 1.903 boda, a Crobex10 za 1,12 posto, na 1.002 boda.U četiri trgovinska dana redovni promet iznosio je svega 36 milijuna kuna, što je gotovo 80 milijuna kuna manje nego prethodnoga tjedna."U proteklom, zbog praznika skraćenom radnom tjednu na domaćem su tržištu prometi bili iznimno niski, no pozitivno je što se, unatoč tome, Crobex uspijeva održati iznad psihološki važne granice od 1.900 bodova. Aktivnih investitora trenutno je vrlo malo, ali su bili pod utjecajem pozitivnog raspoloženja na svjetskim burzama", kaže Dalibor Balgač, analitičar odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.Rast Crobexa ograničava upravo slaba aktivnost investitora, kao i domaća gospodarska realnost, napominje Balgač."Usporedba indeksa burzi u zemljama bivše Jugoslavije s onima u zemljama središnje i istočne Europe ukazuje da ova regija bilježi znatno lošiju izvedbu, što je izravno povezano s gospodarskom situacijom. Zasad se čini da će Hrvatska, kao i zemlje bivše Jugoslavije, hvatati zadnji vlak za izlazak iz recesije", ocjenjuje Balgač.

Prema najnovijim prognozama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), hrvatsko gospodarstvo ove će godine zabilježiti pad od 1,5 posto, nakon čega bi iduće godine trebao uslijediti rast od 1,6 posto. U proljetnim prognozama, objavljenim u travnju, MMF je za ovu godinu prognozirao rast hrvatskog BDP-a od 0,2 posto, a u idućoj godini ubrzanje rasta na 2,5 posto.Na Zagrebačkoj je burzi prošloga tjedna najveći promet, veći od 10 milijuna kuna, ostvaren dionicom HT-a, koja je pojeftinila 1,1 posto, na 270,99 kuna.U većem fokusu investitora bila je i dionica Atlantic grupe, kojom je protrgovano gotovo 4 milijuna kuna, a cijena joj je porasla 1,23 posto, na 819,95 kuna.Na svjetskim su burzama, pak, prošloga tjedna cijene dionica porasle, jer je neočekivano labavljenje monetarne politike u Japanu potaknulo nadu da će i druge središnje banke, prvenstveno američki Fed, uvesti dodatne mjere za poticanje rasta gospodarstva.U prilog očekivanjima da će Fed u studenome kvantitativno popustiti monetarnu politiku idu i loši pokazatelji s američkog tržišta rada. U rujnu je, naime, bez posla ostalo 95.000 Amerikanaca, dok se očekivalo da će broj zaposlenih ostati nepromijenjen.

Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna ojačao 1,6 posto, na 11.006 bodova, što je njegov prvi proboj iznad psihološki važne razine od 11.000 bodova od 3. svibnja. S&P 500 također je porastao 1,6 posto, dok je Nasdaq indeks ojačao 1,3 posto.I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,16 posto, dok je frankfurtski DAX porastao 1,28, a pariški CAC indeks 1,92 posto."Na svjetskim su burzama prošloga tjedna u fokusu investitora bili najnoviji pokazatelji s američkog tržišta rada, koji će utjecati na trgovanje i idućega tjedna. Iz tehničke perspektive, S&P 500 indeks ima snažnu potporu na razini od 1.130 bodova, a probio je i otpor na 1.150 bodova", navodi Balgač.Kako dodaje, za očekivati je da se dio pozitivnog raspoloženja sa svjetskih tržišta nastavi prelijevati i na domaće."Također, investitori će nastaviti pozorno osluškivati sva zbivanja oko daljnjeg kvantitativnog monetarnog popuštanja u SAD-u, koje bi još više ohrabrilo ulaganja na tržišta kapitala. Sa svakom takvom objavom indeksi su dosad reagirali pozitivno. Međutim, da bi S&P izašao iz raspona od 1.000 do 1.200 bodova u kojem se kreće posljednjih mjeseci trebat će pristići bolji makroekonomski pokazatelji s tržišta rada i nekretnina u SAD-u", zaključuje Balgač. (H)