Arhiva

Nakon početnih akvizicija, 2007. najavljuje se kao godina zatišja

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Europsko financijsko tržište još zaostaje za američkim, ali istodobno raste dvostruko brže, što je u SAD-u razlog zabrinutosti

Nasdaq je proljetos uspio skupiti nešto više od 28 posto dionica Londonske burze, ali želi preuzeti većinski paket, čime bi se formiralo najveće financijsko tržište u svijetu prema broju kompanija čijim dionicama trguju

Piše: Andrija Kralj

Konsolidacija burzovnih operatera, daljnja erozija vrijednosti dolara i snažan uzlet tržišta roba neka su od glavnih obilježja financijskih tržišta u 2006. godini. Potaknuti prije svega snižavanjem troškova trgovine i privlačenjem izlistavanja novih dionica, najveća su se tržišta kapitala počela konsolidirati. Najdalje je u tome otišao Nasdaq, koji je proljetos uspio skupiti nešto više od 28 posto dionica Londonske burze. Menadžment LSE-a zasad odolijeva ponudama američkoga konkurenta za preuzimanje većinskog paketa, međutim, s obzirom na raspoloženje pojedinih od najvećih dioničara, to još ne mora dugo biti tako.

Londonska je burza idealna meta preuzimanja s obzirom na to da je riječ o relativno maloj kompaniji u usporedbi s većinom njenih konkurenata. Nasdaq već dulje pokušava realizirati to spajanje, čime bi se formiralo najveće financijsko tržište u svijetu prema broju kompanija čijim dionicama trguju, čak njih više od 6.400 tržišne vrijednosti 11.800 milijardi dolara. Bila bi to i najaktivnija burza u svijetu, prosječnoga dnevnog obujma trgovanja od 7,4 milijarde dionica, kako je priopćeno iz Nasdaqa. Istodobno, nakon što su dioničari Euronexta prošloga tjedna odobrili spajanje s Njujorškom burzom (NYSE), otvoren je put stvaranju globalnoga burzovnog igrača.

Tržišta u razvoju su sredinom godine doživjela oštru korekciju, međutim, neka su se ipak uspjela othrvati bijegu investitora. Među njima su i one burze čiji se indeksi ove godine mogu pohvaliti daleko najvećim rastom. To su Caracas stock exchange index, General Lima stock exchange i Cyprus general market. Zanimljivo, na sedmom mjestu globalnih burzovnih dobitnika našao se i CROBEX Zagrebačke burze, koji je ove godine zabilježio rast od 63,5 posto. Među deset najvećih gubitnika od burzovnih indeksa čak je sedam njih s područja Bliskog istoka.

Dolari se prebacuju u eure i jene

Istodobno, vrijednost je američkog dolara tijekom godine nastavila padati. Možda još važnije, neke su financijski vrlo važne zemlje najavile prebacivanje svojih deviznih rezervi iz dolara u eure. Ekonomski su analitičari na temelju podataka 30 globalnih, regionalnih i nacionalnih banaka izračunali da će se ovogodišnja dobit od kapitalnih tržišnih prihoda kretati oko 250 milijardi američkih dolara. Osim toga, na europskom tržištu kapitala, prema McKinseyju, financijske institucije će zaraditi oko 31 milijardu dolara, dok će u istom razdoblju na američkom tržištu tvrtke zaraditi ‘tek’ 29,5 milijardi, a japansko i azijsko tržište daleko su iza s 13,8 milijardi USD.

Nadalje, globalno tržište kapitala prošle je godine naraslo 14 posto i vrijedilo je 215 milijardi dolara, a samo u prvih šest mjeseci ove godine poraslo je za daljnjih 40 posto. Iako je još prošle godine u svojem izvještaju u kretanju kapitala tvrtka McKinsey objavila da su financijska tržišta Europe, Bliskog i Srednjeg istoka te Afrike još uvijek iza tržišta novcem Sjeverne i Južne Amerike, najavljeno je da istovremeno dvostruko brže rastu, a izvještaj je zaključen tvrdnjom da će Europa uskoro postati središte globalnoga financijskog tržišta.

Kako bi se smanjila šteta, prošlog su se tjedna na okruglom stolu našli vodeći američki ekonomisti, akademici i direktori velikih kompanija, poslije čega su pozvali Washington na ‘omekšavanje’ regulacijskih zakona da bi se povećao interes međunarodnih korporacija za kapitalom iz Sjedinjenih Država. To i ne čudi, jer najveće svjetske financijske institucije u svojim rukama drže čak dvije trećine tržišta novcem u Amerikama, dok na Starom kontinentu regionalne i nacionalne banke drže više od polovice financijskog tržišta.

Što se, pak, tiče zemalja proizvođača nafte, one su zbog pada vrijednosti američkog dolara odlučile svoje devizne rezerve prebacivati u euro, britansku funtu i jen kako ne bi gubile zbog tečaja američke valute prema drugima. Točnije, prema izvještaju Banke za poravnanja, Rusija i članice OPEC-a smanjile su količinu dolara u svojim bankama sa 67 posto, koliko su imale u drugom tromjesečju, na 65 posto u trećem kvartalu i istovremeno povećavši zalihe eura s 20 na 22 posto.

Najviše rasli nikal, cink i bakar

Uzlet tržišta roba bio je naročito vidljiv u prvom tromjesečju ove godine kad su cijene prije svega bakra, cinka i zlata dosezale povijesno rekordne razine. I na kraju je godine, međutim, situacija još uvijek vrlo jasna. Najveći je dobitnik među robama nikal, čija je vrijednost ove godine porasla čak 204 posto, a troznamenkastim se rastom može pohvaliti i cink (156 posto). Na trećem je mjestu prema stopi rasta bakar (67,5 posto). Rastu i cijene plemenitih metala i to ponajviše srebra (55,6 posto) i zlata (28,8 posto). No, bilo je na tržištu i roba koje su zabilježile i oštar pad vrijednosti. Riječ je prije svega o prirodnom plinu (57,5 posto) i šećeru (31 posto).

Loša je vijest, međutim, što se čini da nakon tri godine rekordnih zarada dolazi vrijeme zatišja na Wall Streetu, tvrdi Bloomberg. Najveće financijske i ulagačke kompanije Goldman Sachs Group, Morgan Stanley, Merrill Lynch & Co., Lehman Brothers Holdings i Bear Stearns će se u 2007. godini trebati više potruditi kako bi dosegle ovogodišnje profitne stope. Naime, svi su znaci skorog usporavanja prisutni: usporavanje rasta američkoga gospodarstva, rast kamatnih stopa u Europi i Japanu, smanjeni volumen trgovanja dionicama koje ulaze u izračun indeksa Standard & Poor’s 500, 15-postotni pad prodaje izvedenica na hipotekarne kredite te rast zabrinutosti zbog rekordnih količina duga kojim su se financirala preuzimanja.

Guy Moszkowski, prvi financijski analitičar prema izboru magazina Institutional Investor, procjenjuje da će kombinirani profit Goldmana, Morgan Stanleya, Lehmana and Bear Stearnsa u 2007. godini pasti 5,8 posto. Istodobno najavljuju i smanjenje prihoda od oko 2 posto. Prihod od trgovanja vrijednosnicama smanjit će se 3,7 posto. S druge strane, analitičari u anketi Fortunea predviđaju godinu barem jednaku ovoj ili malo bolju. Razlog je tome očekivani boom javnih ponuda dionica na kineskom tržištu te povećanje dobiti i prihoda najjačih svjetskih kompanija i sukladno tome rasta njihovih dionica.

Burze dobitnici 2006.
• Caracas stock exchange index (Venezuela)
+ 150 posto

• General Lima stock exchange index (Peru)
+ 140,2 posto

• Cyprus general market index (Cipar)
+ 123,1 posto

Burze gubitnici 2006.

Među deset najvećih gubitnika od burzovnih indeksa čak je sedam njih s područja Bliskog istoka.

• Dubai Financial Market Index (Ujedinjeni Arapski Emirati)
- 65,3 posto

• Tadawul all share indexu (Saudijska Arabija)
- 50,2 posto

• DSM 20 indeks (Katar)
- 46,1 posto

Kraj

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci