Nakon tranzicije zemlje istočnog bloka trebaju inovacije i integraciju

Zemlje Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog saveza prebrodile su krizu 90-ih godina. No ako žele održati gospodarski rast moraju poraditi na inovacijama i uključivanju svojih građana u gospodarski razvoj i integriranje u globalnu ekonomiju, piše u najnovijem izvješću Svjetske banke.

Glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Pradeep Mitra u analizi kaže kako te zemlje, nakon završene tranzicije moraju prionuti ozbiljnim zadaćama. Jedini je put prosperitetu rast produktivnosti, a on ovisi o poticajnom poslovnom okruženju, posebno onom koji ima razijenu konkurenciju, jak financijski sektor, dobro upravljanje i infrastrukturu. Ključni aspekti dobrog poslovnog okruženja poput konkurencije i financija, sazrijevaju i konvergiraju prema razvijenim ekonomijama Zapadne Europe, no to zasad bolje bolje uspijeva kod novih članica Unije dok zemlje bivšeg SSSR-a ponešto kaskaju, kaže Mitra.

Rast produktivnosti i državni transferi, uvećani rastućim prihodima državnih proračuna, izvukli su 40 (od 400) milijuna ljudi iz totalnog siromaštva. Dok je 1998./99. jedna od pet osoba (ukupno 85 milijuna ljudi) živjela u siromaštvu, već 2005./06. samo je jedna osoba od njih 12 (35 milijuna ljudi) bila siromašna. No zemlje Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog saveza suočavaju se strećom tranzicijom - starenjem stanovništva koje će sigurno usporiti gospodarski rast. Kako bi se to ublažilo, nužno je, kaže Mitra, uključiti veći broj populacije u radnu snagu, bolje korsititi resurse i reformirati mirovinski i zdravstveni sustav kako bi se izbjegao pritisak na državne proračune.

Za poticanje produktivnosti tvrtke trebaju razvijati inovacije, nova znanja i integrirati ih u globalnu ekonomiju. Rast produktivnosti veći je u tvrtkama koje se suočavaju s jačim pritiskom domaće konkurencije i koje se više oslanjaju na inozemno financiranje u zemljama s razvijenim financijskim sektorima. Analiza pokazuje kako je slab rast novih radnih mjesta u EU8 i jugoistočnoj Europi rezultat velikog smanjenja broja radnika u državnim i privatiziranim  tvtkama, više nego snažnog porasta radnih mjesta u novim, privatnim tvrtkama. Izvješće pokazuje kako razvoj zaposlenosti danas manje potiču nasljedni faktori a više dostupnost radne snage koju traže poslodavci, barem u zemljama koje su najdalje odmakle u tranziciji, u novim članicama EU, kaže Mitra.

Ključna je reforma liberalizacija cijena, otvaranje domaćih tržišta roba po međunarodnim cijenama i poticanje integracije regije u svjetsku ekonomiju. Izvoz i uvoz roba u te zemlje u 10-ak je godina porastao s 15% na 35% udjela u BDP-u i to zahvaljujući sekotirma telekomunikacija, prijevoza, energetike, financija, pri čemu je trgovina uslugama skočila na 7% BDP-a. No nove članice Unije više su otvorene trgovini, 2006.godine uvoz i izvoz dosegnuo je 60% njihovog BDP-a.

Sada se te zemlje suočavaju sa starenjem stanovništva. demografske projekcije predviđaju kako će do 2025. prosječan Slovenac imati 47 godina, jedan od pet stanovnika Bugarske bit će stariji od 65 godina, stanovništvo Ukrajine smanjit će se za petinu, a Rusije za desetinu. Bez međunarodne migracije radne snage, koju koordinaraju zemlje koje šalju i primaju radnike, koje mogu nadopuniti "paket političkih, ekonomskih i socijalnih mjera" rješenja neće biti, zaključuje Mitra u svojoj analizi.   (Gordana Gelenčer)