Nakon ulaska u EU Hrvatsku čeka odljev kapitala

S ulaskom u EU domaće tržište kapitala suočit će se s golemom konkurencijom, pa bi regulativom trebalo omogućiti osnivanje raznih hedge i indeksnih fondova, prije nego li takvi strani fondovi izvuku sav kapital.

Zaključak je to okruglog stola o izazovima tržišta kapitala ulaskom u EU na opatijskoj konferenciji o tržištu novca. Zagrebačkoj burzi odavno ne cvjetaju ruže, no u usporedbi s burzama svih ostalih zemalja bivše države Zagrebačka i u krizi ima najjaču tržišnu kapitalizaciju – s krajem ožujka iznosila je oko 28 milijardi eura, što je oko 60 posto BDP-a. Najveći udjel tržišne kapitalizacije u BDP-u, čak 100 posto, ima Crnogorska burza, no Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste vrijednosni papiri, pojašnjava kako je to samo zbog njihovog niskog BDP-a. Ako se zbroji imovina obveznih mirovinskih fondova u kojima je 38,5 milijardi kuna, otvorenih investicijskih fondova koji upravljaju s 14,8 milijardi (plus 1,45 milijardi koliko je u zatvorenim investicijskim fondovima) te ulaganja društava za osiguranje (23,3 milijarde) ukupna je imovina kojom se upravlja na tržitu kapitala 78 milijardi kuna što je, kaže Glavaš, sasvim respektabilan iznos.

Hoće li to biti dovoljno da se tržište kapitala pripremi za novosti koje ga  očekuju ulaskom u EU drugo je pitanje. Naime, s članstvom počinje i primjena EU direktiva kojima će, među ostalim, biti regulirano osnivanje i poslovanje hedge i private plasment fondova koji sada kod nas ne postoje te joint venture i nekretninskih fondova. Također, 'život' će se promijeniti i mirovinskim fondovima, jer će im se proširiti spektar ulaganja sa samo domaćih državnih obveznica na državne vrijednosne papire zemalja EU. To se odnosi i na dionice, pa je Glavaš uvjeren kako nas čeka odljev kapitala.

Da se to ne bi doista dogodilo Pierre Matek, predsjednik Uprave ZB Investa kaže kako bi uloga domaćih fond menadžera trebala biti ključna. Naime, 94 posto imovine u investicijskim fondovima praktički je u stranom vlasništvu, dakle strani je vlasnik taj koji odlučuje što će se dogoditi s hrvatskim tržištem kapitala. Zato bi domaći fond menadžeri imovinom trebali upravljati znatno profitabilnije tako da ulaganje imovine u Hrvatskoj bude isplativije nego njezino iznošenje u inozemstvo.

Željko Zadro, predsjednik Uprave Vira kaže kako se unatoč malenom i premalo aktivnom tržištu kapitala može pohvaliti samo pozitivnim iskustvima. Kaže kako su izlaskom na burzu osposobili tvrku za utakmicu u EU, i još važnije -  pristup cijele financijske industrije prema tvrtki potpuno se promijenio, olakšan je pristup novcu, povjerenje je maksimalno:

-Mi više nismo bili tajkuni, neki tamo Hercegovci, nego normalna tvrtka izlistana u prvoj kotaciji, za nas kao malu tvrtku to je bilo ključno da ostanemo u poslu – poručuje Zadro dodajući da bi Zagrebačka burza mogla privući neke tvrtke iz regije kojima je njihovo vlastito tržište premalo. Takvih propitkivanja već ima. 
Daniel Nevidal, član Uprave Interkapitala kaže kako šanse za ulaganjem na domaće tržište kapitala opet rastu. Stranci ponovno traže ulagačke prilike kod nas, uostalom i dio štednje iz banaka će se sigurno ponovno preliti na tržište kapitala, jer su kamate neatraktivne. Najvažnije je, kaže, iskoristiti potencijal tih 78 milijardi, pri čemu ključnu ulogu imaju mirovinski fondovi. Naša je posebnost, i to u cijeloj regiji, tvrdi, upravo u toj poziciji stalne akumulacije domaće mirovinske štednje. Pozitivno je i to što je kriza stvari učinila realnima, naime, tvrtke koje su prije odbijale razgovarati s investitorima, jer nisu htjele dijeliti svoje vlasništvo, kriza ih je nagnala da o tome razmisle. To znači da bismo mogli dobiti još koju buduću perjanicu uz Viro i Atlantic.

No Hrvoje Fajdetić, nezavisni financijski analitičar, upozorava da su sada u prvoj kotaciji kompanije koje su u velikim problemima, poput HG Spota, Magme, Ingre, to su primjeri koji pokazuju da je korporativno upavljanje ključno. Nije puno optmističniji niti kada je o budućnosti otvorenih investicijskih fondova riječ. Naime, naknada od dva posto u vrijeme rasta tržišta bila je skromna, no sada će teško izdržati konkurenciju ETF-ova, posebnih indeksnih fondova koji imaju nula posto naknade. Nevidal kaže kako u takvoj perspektivi preostaje stalno nuditi nešto novo i  specijalizirati se, za što se zalaže i Darko Brborović, predsjednik Uprave OTP Investa. Kaže kako treba smisliti jeftinije forme investiranja, jer bez toga je posve realno očekivati da za nekoliko godina o tome u Hrvatskoj neće imati tko pričati. (Gordana Gelenčer)