Naši građani plaćaju i do 50 posto višu kamatu nego u eurozoni

Premda se i hrvatske poslovne banke u novije vrijeme vole pohvaliti kako posebno na stambene, pa i na potrošačke kredite građanima zaračunavaju približno iste kamate kakve su aktualne u zemljama eurozone, to se, bar po najnovijim podacima, baš i ne može isčitati.

Naime, najnoviji izračuni govore kako naši građani, ipak, iste kredite danas plaćaju i do 50 posto skuplje negoli eurozona. Dok su recimo kamate na stambene kredite za građane eurozone u siječnju ove godine pale na svega 4,4 posto kada je riječ o kreditima s promjenjivom, odnosno na najviše 5 posto za iste takve kredite s fiksnom kamatom kod nas se ovih dana jako teško mogao naći (ako isključimo ovomjesečne bonus akcije nekih naših banaka i građevinara kojima spašavaju i vlastite plasmane u stanogradnji) redovni, te i jedno prisutni, promjenljivi, stambeni kredit po kamati nižoj od 7 posto.

Drugim riječima, danas se na našem financijskom tržištu gotovo ustalila barem 2 do 2,6  indeksnih poena - nepovoljnija kamata. Ništa bolje stanje nije ni kod potrošačkih kredita. Naprotiv, rekli bismo kako je kamata na takve kredite najčešće još i nepovoljnija. Naime, naši građani potrošačke kredite danas plaćaju između 11 i 13,5 posto, dok se u isto vrijeme takvi krediti u zemljama eurozone mogu, prema ECB, nabaviti po 7 do 8,5 posto, odnosno i po gotovo upola nižoj cijeni.
Analitičari na kraju dodaju kako se sve to u nas događa mimo bilo kakvih ekonomskih i tržišnih zakonitosti ,  odnosno u uvjetima kada baš i nema velike potražnje  za primjerice stambenim kreditima.

Naime, u dva i pol mjeseca ove godine potražnja za stambenim kreditima u nas ne samo da ne raste nego naprotiv bilježi najmanje 20-postotni pad u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Je li razlog padu interesa i u dosadašnjem visokom obujmu podignutih stambenih kredita, obzirom  da su  građani bankama već dužni gotovo 52 milijarde kuna ili ih i skupoća tih kredita odbija  – nije jednostavno procjeniti. Hoće li i kada naši građani dočekati da im prisutna manja potražnja (a ona se, kako doznajemo, očekuje i u narednim mjesecima) donese i nešto povoljnije bankarske kamate  na stambene i/ili na  potrošačke kredite – ostaje upitnik. (Nikola Prskalo)