Nauta Lamjana: Spas u manjim specijaliziranim plovilima

S remonta velikih brodova, nekadašnja tvrtka Waltera Wolfa, iz Kalija, na Ugljanu, preorijentirala se na proizvodnju i remont ribarskih brodova, turističkih plovila i većih jahti

Piše i snimio: Mladen Volarić

             Nakon gubitka od gotovo 14 milijuna kuna ostvarenih u protekle dvije godine, Nauta Lamjana restrukturirala je svoje poslovanje preorijentiravši ga u potpunosti na manje plovne jedinice specijalnih namjena. HAAB je u vlasništvo nad tim brodogradilištem ušao u ožujku 2003. godine preuzevši ga kao fiducijalni vjerovnik na osnovi neotplaćenih kredita kojima je Wolf Lamjanu, kako se dotad zvalo to remontno brodogradilište, bio u ekspresnom roku zadužio dotadašnji većinski vlasnik Walter Wolf.

Na kraju te prijelazne, 2003. godine, ostvarena dobit iznosila je 671 tisuću kuna, ali uz obveze od 42,8 milijuna kuna, koje su, dakle, spomenutim gubicima još samo povećane. Prema riječima predsjednika Uprave Nauta Lamjane, Željka Faina, HAAC trenutačno drži 81 posto vlasničkog udjela, a ostatak je u vlasništvu Slavoinvest fonda i malih dioničara. Na pitanje namjerava li HAAC, kojemu dugoročno upravljanje portfeljima poduzeća zapravo i nije core biznis, prodati Nautu Lamjanu s obzirom na teško prethodno razdoblje, ili namjerava čekati njeno izgledno ozdravljenje, Fain se ograničio tek na svoje viđenje iz perspektive direktora, dodajući da nam centrala HAAC--a u Klagenfurtu nije nimalo spremna pružiti bilo kakav konkretni odgovor u vezi s tim pitanjem.

Sasvim je realna pretpostavka da bi HAAC prodao Nauta Lamjanu čim bi dobio pravog i ozbiljnog kupca, tu nema dvojbe. Osim toga, HAAC-u dulje vođenje poslovanja nije ni u prirodi posla, pa već ima naznaka da traži kupca koji bi svojim referencijama i poslovnim planom dokazao da zaista želi preuzeti ovo brodogradilište kako bi ga razvio, a ne zatvorio. Svoj interes za kupnju pokazalo je već nekoliko relevantnih tvrtki, uglavnom inozemnih, ali to je sve što vam mogu reći, jer krajnja je odluka na vlasniku. Kao predsjednik Uprave radim na našem novom programu radi ozdravljenja tvrtke, i tu već imamo prve rezultate - rekao je Željko Fain.

Uz dosadašnju povezanost s remontima velikih plovnih jedinica, što se pokazalo nedohodovnim i problematičnim u smislu naplate i sporosti obrta kapitala, kao jedan od glavnih razloga znatnim gubicima u protekle dvije godine, Fain navodi valutne 'škare' s obzirom na ugovaranje poslova u američkim dolarima, uz istodobne inpute koji se temelje na tečaju rastućeg eura.
- Nakon 'škara' između dolara i eura dolaze nam nakon naplate i 'škare' na relaciji dolar-kuna, a samo te tečajne razlike stajale su nas gubitka od 30 posto. Govoriti o nekom našem utjecaju na ugovaranje u eurima ili o hedgeingu u našim je uvjetima priča za malu djecu. Objasnite vi jednom Amerikancu, vlasniku bušeće platforme, da on treba platiti u eurima, kad on eure opet sebi mijenja u dolare.

Vi njemu spomenite 100 tisuća eura, a on će vam reći: 'Da, ali to je za mene 130 tisuća dolara', i izračunat će koliko može dobiti za 130 tisuća dolara u Singapuru ili negdje drugdje. Mi smo na svjetskom tržištu, a prihod na domaćem tržištu gotovo je zanemariv. Ipak, imamo i nove pozitivne primjere, jer poslovi koje upravo ugovaramo s talijanskim naručiteljima na paritetu su eura - kaže Fain.
Napustivši remonte velikih brodova, Nauta Lamjana okrenula se remontima i gradnji manjih specijalnih plovila do 80 metara dužine. U tu svrhu nabavljen je tzv. travel lift marke Ascom, najveći na ovoj strani Jadrana, za izvlačenje plovila teških do 300 tona na suhi vez. To su u pravilu ribarski brodovi, turistička plovila i veće jahte, a u Nauta Lamjani zaključili su da na tržištu postoji velika potražnja za takvim uslugama, a koje marine svojim kapacitetima ni približno ne mogu zadovoljiti.

Drugi važan segment su remonti bušećih platformi i off-shore objekata. Za to već postoji sva infrastruktura, operativna obala i dovoljna dubina mora, i taj se dio poslovanja i ranije pokazao dohodovnim.
- To su u pravilu američke platforme koje rade u Sredozemlju ili na Atlantiku uz obalu zapadne Afrike. Platforme najčešće k nama dovoze specijalni brodovi, tzv. heavy lifteri, koji se onda u našoj uvali potope, s njih se platforma odvuče k nama na popravak, dok pri odlasku procedura ide suprotnim redosljedom. Mi tu obavljamo klasične remontne poslove, od mehanike, elektrike i hidraulike, a za razne specijalizirane zahvate na rudarskom dijelu opreme platformi angažiramo i specijaliste, kao što su Crosco, Služba tehničkih servisa Ine, Đuru Đakovića i druge - objašnjava Fain.

Treći segment je proizvodnja manjih plovila i transportnih 'barži', odnosno teglenica. Upravo ovih dana završavaju se dvije novogradnje, a riječ je o 30-metarskim brodovima za Obalnu stražu Libije, koji će biti uskoro i isporučeni. Iako nije želio reći njihovu vrijednost, Fain je izjavio da je riječ o seriji od 20 takvih brodova za Libiju, od kojih bi još četiri trebala biti isporučena do kraja sljedeće godine, dok dinamiku isporuke ostalih tek treba definirati.
- I s Libijcima je teško ugovarati u eurima, pošto su i oni navikli raditi s dolarima. Zato povišenjem cijene u dolarima nastojimo eliminirati negativni utjecaj tečajne razlike, dok ćemo ugovaranjem u eurima serije ribarskih brodova za talijanskog naručitelja izbjeći taj problem s tečajem - rekao je Fain.

Gradnja četiriju ribarskih brodova za talijansku flotu kreće već za mjesec dana, a isporuka će biti početkom 2007. godine. Riječ je o brodovima dužine od 24 do 35 metara, s različitom opremom i namjenom, ps će i njihova pojedinačna cijena varirati od 600 tisuća do milijun eura.
Uz to, Nauta Lamjana pred zaključenjem je gradnje serije od 30 'barži', dužine 35 metara i nosivosti do 15.000 tona, također za talijanskog naručitelja, a njihovo će područje prometovanja biti uz obalu zapadne Afrike.

- Svi su ti spomenuti poslovi profitabilni, i uz državnu subvenciju, koja se još može dobiti za takve novogradnje, sva ta naša nova ugovaranja definitivno su poslovno opravdana. Bitno je reći da u svim tim ugovorenim poslovima zapošljavamo svoje kapacitete u novogradnji za sljedeće četiri godine. Tome treba dodati i sve remonte platformi i manjih plovila, koji su zbog visokog udjela know-howa i te kako profitabilni, čime možemo opstati na tržištu. Bilo je i nekih ideja da Nauta Lamjana krene i u proizvodnju novih bušećih platformi, ali to bi značilo velike troškove i vezanje mnogo kapitala, angažiranje velikog broja podizvođača i kooperanata i zapošljavanje nove radne snage osim sadašnja 83 stalno zaposlena radnika. Istodobno, prihodovna strana bila bi nam vrlo neizvjesna, pa smo od toga zasad odustali - rekao je Fain.

Patrolni čamci za libijsku obalnu stražu
Suhi vez u ugljanskom brodogradilištu
Nauta Lamjana