Ne očekujem zaustavljanje investicija ni smanjivanje potražnje za kreditima

Akutna je faza krize završena, što se vidi iz oporavka burzi i snižavanja projiciranih kreditnih marži. Daljnja gospodarska kretanja bit će pod utjecajem europskoga gospodarstva - prije svega kroz potražnju za turističkim uslugama i proizvodima izvoznika

Razgovarala: Gordana Gelenčer
[email protected]

Splićanin u mađarskoj OTP banci Damir Odak ne govori mnogo, ali ono što kaže i te kako se pamti. Svaki je njegov istup, posebno na tradicionalnoj opatijskoj konferenciji o hrvatskom novčanom tržištu, zanimljiv. Lani je primjerice, argumentiranom računicom kontrirao HNB-u i pokazao da potencijalni troškovi kreditnih rizika u 'retailu', čak i uz scenarij pogoršanja gospodarskih okvira poslovanja, ne bi narušili stabilnost i kapitalnu adekvatnost banaka. Ove godine potaknuo je (za bankare) neobičnu temu - izvoz. No Odak mnogo lakše nastupa pred bankarskim auditorijem koji poznaje. Pred novinarima je zatvoreniji, oprezan i pažljivo važe svaku izgovorenu riječ. Posebno zato što je ove godine bilo i neugodne 'prepiske' između guvernera i Predsjedničkih dvora. Uz dozu opreza, Odak se ipak dotaknuo i te teme.

• Guverner je u Opatiji izjavio da su upravo administrativne mjere HNB-a prema bankarima, koje su kritizirali i bankari i političari, pa i MMF, amortizirale udarce svjetske financijske krize na domaćem tržištu. Kako ocjenjujete omjer dosadašnjeg troška regulacije i korist od ublažavanja udaraca izvana?
- Uvijek sam imao povjerenja u makroekonomske aspekte monetarne politike Hrvatske narodne banke. Vodstvo HNB-a, na čelu s gospodinom Rohatinskim, do sada se pokazalo sposobno voditi konzistentnu i jasnu monetarnu politiku. Koliko su mi posljedice te politike kao bankaru ugodne, to je drugo pitanje. Ipak, uvjeren sam da HNB stalno vodi računa da ta politika ne bude uperena protiv interesa banaka - to jest da nam troškovi i nelagoda koje nam ona donosi budu manji od onih koje bismo trpjeli u slučaju da tržišni poremećaji dovedu do nelikvidnosti i teže dostupnosti kredita na tržištu.

• Država se ove godine izdanjem 750 milijuna eura teških obveznica planira zadužiti na europskom tržištu. Guverner je Vladi ponudio drugu opciju - ako se država ipak zaduži kod kuće, HNB će bankama smanjiti stopu minimalno potrebnih deviznih potraživanja s 32% na 29%. Koliko bi bankama to bilo zanimljivo?
- Pozdravili bismo svako smanjivanje regulatornog troška. No, o tome za sada s nama nitko nije razgovarao, pa ne znam kako je ta transakcija zamišljena.

• Trošak regulacije je velik, ali banke ipak uspijevaju zadržati respektabilnu profitabilnost!
- To je privid. Banke su teško pogođene regulacijskim troškom i njihova profitabilnost mjerena povratom na kapital brzo se smanjuje tijekom zadnjih nekoliko godina. Porast kapitala brži je od porasta profita, tako da sa stajališta ulagača u bankarski sektor Hrvatska postaje sve manje atraktivno tržište.

• Činjenica je da je profitabilnost manja, ali banke koje su dio veće grupacije, a to su sve velike, ostvaruju najveću dobit upravo ovdje, u Hrvatskoj, dok je u razvijenim zemljama-maticama ta dobit manja. Dakle, najprofitibilnije su upravo banke u Hrvatskoj!
- Za druge ne znam, ali u slučaju OTP-a to definitivno nije slučaj. Povrat na kapital prošle je godine bio više nego dvostruko veći npr. u Mađarskoj i Bugarskoj nego u Hrvatskoj. Prosječni povrat na kapital u Hrvatskoj pao je s blizu 16% koliko je bio 2003.-2004. na 11,8% prošle godine. Isti pokazatelj na usporedivim tržištima raste ili stagnira. Hrvatsko bankarsko tržište više nije za ulagače atraktivno koliko je bilo, iako je točno da je atraktivnije od npr. austrijskog ili njemačkog tržišta.

• Neizravni utjecaji krize i svojevrsna psihoza ipak se mogu preliti na regiju, posebno na male zemlje s velikim deficitom platne bilance i inozemnim dugom poput Hrvatske. Očekujete li 'ispuhavanje' potražnje za kreditima i manju investicijsku aktivnost?
- Teško je u ovom trenutku prognozirati daljnja događanja. Postoji više mogućih scenarija, a koji će se na kraju ostvariti u kratkom roku ne ovisi o nama. Tu smo prije svega ovisni o utjecaju trenutnih financijskih teškoća na gospodarski rast u Europskoj uniji. Akutna je faza krize završena, što se vidi iz oporavka burzi i snižavanja projiciranih kreditnih marži za Hrvatsku i države iz našeg susjedstva. Naša daljnja gospodarska kretanja bit će pod snažnim utjecajem dinamike europskoga gospodarstva - prije svega kroz potražnju za turističkim uslugama i proizvodima naših izvoznika. Ipak, na vlastiti položaj i sudbinu možemo snažno utjecati kroz strukturnu politiku tijekom idućih nekoliko godina. Dakle, ne očekujem zaustavljanje investicija ni smanjivanje potražnje za kreditima, budući bi takav razvoj doveo do daljnjeg snižavanja stope rasta BDP-a.

• Ove ste godine u Opatiji potaknuli ovih dana aktualnu temu - izvoz. Možda i zbog cjelokupne situacije koja poziva na oprez, sami su bankari govorili o tome što banke mogu učiniti da potaknu izvoz. Sami ste rekli - bez gospodarskog rasta ne možemo ostvariti svoje poslovne ciljeve. Što mogu i trebaju učiniti banke da potaknu izvoz?
- Jačanje i rast izvoza veći od uvoza i rast BDP-a bitan su preduvjet smanjivanja razvojnih rizika s kojima smo suočeni. Na okruglom stolu postalo je očito da banke imaju i aktivno nude kredite i ostale oblike potpore izvoznicima, pod uvjetima koji su povoljniji od onih ponuđenih ostalim gospodarstvenicima. Uz to, iz rasprave je postalo očito da izvoznici zasad nose viši kreditni rizik od stanovništva i gospodarstva usmjerenog na domaće tržište. U takvim okolnostima bankari ne mogu samostalno učiniti mnogo na unapređenju izvoza, već su na potezu poduzetnici. A oni bi trebali naći načina da iskoriste mehanizme potpore koje im nudi naša država, pretpristupni fondovi, ali i HBOR i poslovne banke.

• Rekli ste da je postojeći model razvoja bio uspješan u zadnjih sedam godina, ali ako želimo stabilan rast uz prihvatljive rizike, vrijeme je da ga napustimo. Na što ste konkretno mislili?
- Ukratko, dinamičan gospodarski rast uz održavanje makroekonomske stabilnosti u razdoblju nakon recesije s kraja 90-ih temeljio se na rastu domaće potražnje i dinamičnom razvoju djelatnosti koje su tu potražnju zadovoljavale. Posljedica je bio brži rast duga od rasta nominalnog BDP-a. Nastavak takve dinamike doveo bi do teško održivog udjela inozemnog duga u BDP-u te time izložio gospodarstvo visokom riziku troška i mogućnosti refinanciranja tog duga. Posljedica tog modela razvoja je i nepovoljna struktura vanjske trgovine, nisko pokriće uvoza izvozom i 'ravnanje' platne bilance kroz usluge, prije svega turizam.

Ako se ne bude svjesno djelovalo na gospodarsku strukturu, takav smjer razvoja mogao bi dovesti do dugoročne stagnacije realnog BDP-a, uz rizik zaostajanja za uspješnijim zemljama regije. Potreba obuzdavanja rasta duga, bez realne alternative povećanja izvoza, dovodi u nekoj točki do prestanka rasta potražnje. To smanjuje stope rasta. Osim toga, postojeći smjer razvoja uzrokuje nepovoljnu strukturu radne snage - visoki udio razmjerno nisko plaćenih radnika u trgovini i turizmu te malu potražnju za visoko obrazovanim tehničkim kadrom koji proizvodi daleko veću dodanu vrijednost.

Uz sve to, visoko oslanjanje na jednu djelatnost, u ovom slučaju turizam i to masovni i sezonski, otvara rizike vanjske likvidnosti ako iz bilo kojih razloga dođe do pada cijena ili poremećaja na emitivnim tržištima.
Da bi djelotvorno spriječilo takve rizike, hrvatsko gospodarstvo treba u srednjem roku razviti sposobnost nesubvencioniranog izvoza 'tradable' proizvoda, barem na razini pokrića uvoza izvozom od oko 65 posto. Uspješno provođenje takvog smjera razvoja povećalo bi fleksibilnost i snagu gospodarstva.

• Izvoznike, među ostalim, pogađaju i sve skuplji krediti. Naime, zbog financijske krize i rasta kamatnih stopa na svjetskom i europskom tržištu domaće su banke počele podizati kamate na kredite. Kakav će biti trend do kraja godine?
- Teško je prognozirati trend, budući da on ovisi o mnogo faktora čije se kretanje danas teško može predvidjeti. Najvažnije je kretanje EURIBOR-a kao temeljne referentne kamate. Očekuje se njegova stagnacija na sadašnjoj, relativno visokoj razini do kraja godine. U uvjetima administrativne restrikcije kredita možemo očekivati da će stabilna potražnja, ali i očekivani porast rizika utjecati na kamatu. To se prije svega odnosi na potrošačke i gotovinske kredite. Kamata na stambene kredite ne bi se trebala znatno mijenjati. Osim kamate na kredite u CHF, gdje se referentna kamata povećala više od dva posto otkad su definirani uvjeti kredita.