Nebankarska financijska industrija u plusu 2,3 milijarde kuna

Financijska nebankarska industrija polako ali sigurno kreće uzlaznom putanjom. Nakon što je 2008. godinu završila u minusu teškom 12 milijardi kuna, lani je zabilježila dobit od 2,3 milijarde kuna. Ponajviše zbog dobrih rezultata investicijskih i mirovinskih fondova.

U najtežem su položaju leasing-kuće koje su u gubicima posljednje tri godine, dakle od 2007.godine. Lani je ta industrija završila s minusom većim od 600 milijuna kuna. Šef Hanfe Ante Samodol kaže da leasing nije u gubicima samo zbog tečajnih razlika nego i zbog velikih ispravaka vrijednosti i primjene novih računovodstvenih metoda i pitanje je, kaže, kako će ta industrija okončati ovu godinu.  Kada je riječ o brokerskim društvima iza kojih ne stoje banke osnivači, Samodol upozorava kako su ona i u 2008. i u 2009. godini poslovala s gubitkom. Podaci iz prvog tromjesečja ove godine pokazuju da im je prosječni dnevni promet svega 20-ak milijuna kuna, što znači da u tom dijelu 'brokeraja' konsolidacija nije završena.

Iako se Crobex nakon strmoglavog pada od 60-ak posto u 2008. ove godine lagano oporavlja, Samodol je nekim usporedbama s najvećom burzom u regiji, onom Budimpeštanskom, pokazao koliko Zagrebačka burza doista zaostaje. Naime na Budimpeštanskoj se burzi trguje s manje od 50 dionica, a na Zagrebačkoj s više od 250, pa ipak je susjedna burza prema prometu gotovo sedam puta veća. - To znači da problem nije u kvanititeti nego u kvaliteti - zaključuje Samodol upozorivši na još nekoliko problema.  Struktura udjelničara u našim investicijskim fondovima pokazuje da fizičke osobe drže 51 posto portfelja (pretprošle je to bilo i 55 posto).

Zabrinjava i izloženost fondova prema tržišnoj podjeli. Od pet najzastupljenijih tržišta na kojima ulažu naši dionički fondovi tri su među zemljama bivše države. Slično se ponašaju i mješoviti fondovi - od deset najzastupljenijih tržišta polovina ih ulaže u zemljama bivše Jugoslavije. Zagrebačku burzu pogađa i nelikvidnost - za više od 40 posto dionica vrijeme utrženja penje se iznad 60 dana. Problem je hrvatskog tržišta kapitala što nemamo pravih, 'velikih' dionica poput dionica Zagrebačke banke ili Plive, s tisućama investitora i velikom tržišnom kapitalizacijom, upozorio je Tonči Korunić, predsjednik Uprave Intercapitala.

No to očito nije hrvatski specifikum. Slične probleme dijelimo s tržištima kapitala svih zemalja bivše države, zaključili su na okruglom stolu konferencije Tržište novca predstavnici regulatora i fondovske industrije regije. Na pitanje bi li individualnom ulagaču iz Hrvatske preporučio da privatni portfelj uloži u regiju, Pierre Matek, prvi čovjek ZB Investa, kaže da, iako i regiju muči manjak likvidnosti, 'friško' doneseni propisi, što znači da nema sudske prakse, u slučaju problema mali dioničari teško bi mogli zaštititi svoja prava. - Ondje još nema svijesti o tome da su dioničari vlasnici poduzeća - zaključuje Matek.   (Gordana Gelenčer)