Neće biti nikakvog povratka u 'socijalizam'

Pravi pobjednik prošlotjednih izbora Vladimir Putin najavio je ulaganje milijardi rubalja u modernizaciju industrije i poboljšanje standarda stanovnika. Pritom tvrdi da nacionalizacije neće biti i da je sigurnost privatne imovine zajamčena

Piše: Branko Vlahović

Poslovne ljude koji surađuju s Rusijom ili tek to namjeravaju najviše je ovih dana zanimalo hoće li se u toj velikoj zemlji nešto bitno promijeniti poslije nedjeljnih parlamentarnih izbora. Uvjerljiva pobjeda Putinove ,Jedinstvene Rusije, koja je dobila više od 64 posto glasova, nikoga nije iznenadila kao ni to što su u Dumu ušli komunisti (11 posto) s dugogodišnjim liderom Genadijom Zjuganovom na čelu. Mnogo je zanimljivije bilo pratiti kako su se u finišu uspjele uvući u Dumu još dvije stranke - Pravedna Rusija i Liberalno-demokratska partija Vladimira Žirinovskog koja nije ni liberalna ni demokratska, već je stranka nezadovoljnih i ostrašćenih ljudi. Od 108 milijuna građana s pravom glasa u Rusiji na birališta je izišlo više od 60 posto, što se smatra velikim uspjehom. Putinova Jedinstvena Rusija u Parlamentu će objektivno imati za opoziciju samo jednu stranku Đ komuniste koji su osvojili 11 posto glasova.

U Jedinstvenoj Rosiji svjesni su da su tako veliki broj glasova dobili zahvaljujući prije svega Vladimiru Putinu i popularnosti koju on u narodu uživa. Bio je to zapravo, ocijenili su i mnogi strani mediji, plebiscit Putinu. Što pak obećava Putin svom narodu i u kojem će smjeru krenuti ta velika zemlja? Hoće li Rusija ponovno u 'neki' socijalizam? Tko je pratio što je Putin rekao u dva svoja predizborna nastupa lako je mogao zaključiti kojim će putem Rusija dalje. Putin je poručio narodu da namjerava do kraja izvesti Rusiju iz 'jame u kojoj se našla poslije Jeljcinove vladavine'. Iako je prije nekoliko mjeseci uz carske počasti fizički sahranio Borisa Jeljcina, Putin je vrlo jasno u dva predizborna govora ukazao na to kakav je njegov prethodnik ostavio kaos u zemlji.

Siromaštvo se smanjuje, ali...

Odmah treba umiriti one koje je uplašila Putinova predizborna 'proleterska retorika' - nikakvog povratka u socijalizam neće biti. Putin je uoči izbora govorio ono što narod želi čuti. On odlično zna da većina ruskih građana ne voli bivše Jeljcinovo okruženje pa je zato i isticao da oligarsi koji su opljačkali zemlju žele revanš i povratak na vlast. Tom izjavom automatski je dobio na svoju stranu većinu onih koji ne mogu zaboraviti epohu vladavine Borisa Jeljcina, kad se i dogodila neviđena pljačka i otimačina državne imovine. Da podsjetimo, prošlog kolovoza moskovski Levada centar proveo je sociološko istraživanje koje je pokazalo da je samo 15 posto građana Rusije spremno zaboraviti kako je provedena privatizacija, tj otimačina u Rusiji. Čak 86 posto ispitanika iskreno je obznanilo da osjeća 'klasnu netrpeljivost' prema novim bogatašima.

Prema službenoj statistici razlika primanja bogatih 20 su puta veća od onih siromašnih, a prema neovisnim ekspertima ta je razlika i dvostruko veća. Rusija ima 38 milijuna umirovljenika, a to je više od 30 posto svih birača. Lako je shvatiti zašto su mirovine porasle dan uoči izbora. Umirovljenicima je obećano da će mirovine i iduće godine porasti za 15 posto. Kad se zna da će ove godine inflacija biti 12 posto, a prehrambeni proizvodi su poskupjeli čak 40 posto, povećanje koje su dobili umirovljenici čista je simbolika. Kad govorimo o odnosu sirotinje prema bogatima treba reći da je tolerantnost prema bogatima znatno veća među mlađim ljudima nego među starijima koji objektivno nemaju izgleda vratiti ono što im je oteto. Koliko je u Rusiji bogataša nitko točno ne zna. Sociolozi tvrde da se svugdje u svijetu broj superbogatih kreće između jedan i tri posto. Svake godine tjednici i mjesečnici za poslovne ljude objavljuju rang-liste najbogatijih. Ipak te rang-liste o bogatima nisu metodološki baš najkorektnije. Najčešće se procjenjuje vrijednost njihovih kompanija i nekretnina. Milijarderima se proglašavaju i predsjednici državnih kompanija, primjerice Gasproma.

Najbrojnija 'pred-srednja klasa'

Ako je vjerovati sociolozima, u Rusiji samo jedan posto građana tvrdi da imaju sve što žele u životu. Istodobno oko devet posto stanovnika te velike zemlje ne zna kako da se prehrani i naprosto gladuje. Političari se tješe da je broj gladnih sada manji jer ih je prije osam godina bilo čak 33 posto od ukupnog broj stanovnika. Nevolja svih bivših socijalističkih zemalja jest u tome što nemaju pravoga srednjeg sloja, dakle onih koji ne žive raskošno ali s poslom koji rade mogu zadovoljiti sve svoje osnovne potrebe. Ruski srednji sloj tek je sada u nastajanju i u njemu je oko 12 posto ljudi. To su oni koji se zadužuju u bankama da bi kupili automobili ili stan.

Najbrojniji sloj moskovski sociolozi nazivaju 'pred-srednjom klasom' i ima ih 42 posto. Oni nemaju problema s hranom, odjećom i obućom, ali bez pozajmica ne mogu kupiti televizor ili hladnjak. Postoji još jedna siromašnija grupa, u kojoj je 32 posto ljudi, za koju se ne može reći da gladuje ali nije niti osigurana pa živi od danas do sutra. Kad političari kažu oslanjajući se na službenu podatke da u Rusiji sada narod u prosjeku živi bolje nego prije deset godina u tome ima istine, ali je još previše onih koji ne mogu sastaviti kraj s krajem. Bez obzira na nezadovoljstvo i veliki broj sirotinje, bogatiji se sloj ne mora plašiti nikakve revolucije. Tijekom 2006. godine u Rusiji je bilo svega osam većih štrajkova, a ove godine ih gotovo i nije bilo. Iako predsjednik Putin i ljudi iz njegova okruženja sada, poslije izbora, naglašavaju da je borba sa siromaštvom prioriteni zadatak, to ne znači da će se 'novim kapitalistima' oduzimati imovina. Neće biti nikakve nacionalizacije imovine. Privatnicima se jamči njihovo vlasništvo. Druga je stvar što Putin obećava da će se uvesti više reda u plaćanju poreza i spriječit će se različiti lopovluci.

Za deset godina među najboljima

Nastavimo li sa sadašnjim tempom razvoja Rusija bi u narednih deset godina morala biti među pet najrazvijenih zemalja svijeta, tvrdi Putin. Rusija zaista ima goleme prirodne resurse i sačuvala je svoj znanstveni potencijal. Pravilnim kanaliziranjem razvoja i ulaganjem kapitala od prodaje nafte i plina, Rusija zaista može postati moćnom privrednom velesilom. Da bi se ostvarili nacionalni projekti - poboljšanje demografije i modernizacija industrije - uložit će se milijarde rubalja. Novi parlament će brzo donositi zakone koji će poticati ostvarivanje nacionalnih projekata. Dakako, u vezi s time komunisti i Jedinstvena Rusija neće morati ratovati. Na globalnom planu sve stranke koje su ušle u Dumu imaju isto stajalište. Rusija mora ekonomski ojačati ne samo da bi narod bolje živio nego da bi se sačuvala i kao država. U takvoj konstelaciji snaga u parlamentu komunisti će imati dvije vrlo važne funkcije: ne dopustiti da se zaboravi što je narodu obećano i upozoravati na eventualne lopovluke onih kojima se lukavo isisava novac iz državnog budžeta ili na neki drugi način okrada vlastitu državu.