Neću brodogradilišta ako ne dobijem gradnju brodova za obalnu stražu

Kombinirali bismo proizvodnju megajahti i vojnih brodova. Ako ne dobijemo nijedno brodogradilište, proširit ćemo Remontno u Šibeniku i graditi suhi dok za brodove do 100 metara.

razgovarala Matilda Bačelić

Goran Prgin, vlasnik NCP Grupe, pod čijim krovom posluje mnogo tvrtki vezanih uz nautiku i brodogradnju, jedan je od izglednih kandidata za novog vlasnika jednog od posrnulih državnih brodogradilišta. Zanat u brodogradnji počeo je peći prije tri godine kada je preuzeo Remontno brodogradilište u Šibeniku, a cilj mu je zaokružiti cjelokupnu ponudu za nautičare - od čartera, marine za megajahte, ekskluzivnih turističkih sadržaja do gradnje brodova. Od jahti do katamarana i vojnih brodova.

• Hoćete li se javiti na natječaj za prodaju brodogradilišta i jesu li u igri još Kraljevica i splitsko Brodogradilište specijalnih objekata (BSO)?
- Ovisi o tome što će se točno tražiti i o nekim drugim stvarima. Ne mislim se zalijetati ni vaditi vruće kestenje iz vatre ne budem li imao podršku države. Sve je još otvoreno i ovisi o tome koliko bi kvalitetnog posla tu moglo biti.

• Je li dobivanje posla proizvodnje brodova za obalnu stražu uvjet da preuzmete neko do tih brodogradilišta?
- Sada izlazi natječaj za brodogradilišta, a uskoro će, kako sam informiran, izaći i natječaj za proizvodnju tih brodova. Moja je ideja da se to na neki način poveže jer svega dva-tri brodogradilišta mogu raditi taj posao, velikima to nije interesantno. Stvar je države da odluči kome će i na koji način dati taj posao, ali svagdje se u svijetu vojni brodovi daju domaćim brodogradilištima. Ne želim ništa prejudicirati, ali mislim da je rješenje koje predlažemo jedan od pravih načina na koji bi se trebalo privatizirati jedno manje brodogradilište. Mi i ovdje imamo mnogo posla i planova i, propadne li taj prijedlog, ne bih se hvatao ukoštac s državnim brodogradilištima, u koja treba jako mnogo ulagati.

• Kolika je vrijednost tog posla i kakve su reakcije onih s kojima ste razgovarali?
- Vrijednost posla procjenjuje se na oko 100 milijuna eura. Reakcije su pozitivne, posebno što se tiče sindikata jer bismo na taj način sigurno spasili jedno brodogradilište. Plan nam je kombinirati proizvodnju magajahti i vojnih brodova. U slučaju da ne dobijemo nijedno brodogradilište, ići ćemo na proširenje Remontnog brodogradilišta u Šibeniku i graditi suhi dok tako da možemo primati brodove do 100 metara.

• Spominjali ste stranog partnera. Možete li ga otkriti?
- Ne mogu još otkriti ime, ali riječ je o stranoj tvrtki koja ima 17 brodogradilišta po svijetu i osam tisuća zaposlenih, a radi cijeli spektar brodova. Ona je također zainteresirana za manje brodogradilište na Jadranu, a u taj bi projekt ušla u manjinskom vlasništvu.

• Znate li tko će vam osim Danka Končara još biti konkurent na natječajima? Što mislite o njegovim planovima, navodno ste zbog njega mislili odustati od BSO-a?
- I dalje sam zainteresiran za BSO jer radi dosta bolje od drugih. Ima mnogo manje režijskih troškova, ali je nezgodno što je u sredini splitskog škvera pa će ga vjerojatno htjeti onaj tko bude kupovao Brodosplit. Danko Končar i njegovi planovi poznati su mi samo iz novina. Navodno ima više zainteresiranih. Primjerice, u Kraljevici mi je bilo jako teško ući na razgovore s Upravom, koja me izbjegavala i za privatizaciju se sprema sama s nekim francuskim partnerima.

• S obzirom da ste dosad sve financirali kreditima, dopušta li vam sadašnja razina zaduženosti daljnja zaduženja? Prati li vas i dalje Jadranska banka, čiji ste dioničar?
- U odnosu na neka strana brodogradilišta, nismo prezaduženi. Međutim, s obzirom na financijsku krizu i nelikvidnost, svaka zaduženost je vrlo opasna i nama je glavna stvar u ovom trenutku da ove godine vratimo novac koji smo uložili u marinu, što ćemo moći zbog ulaska stranih partnera. Što se tiče novih investicija, odobren nam je kredit domaće banke za marinu Mandalinu, a hotele će vrlo vjerojatno financirati turska banka s kojom rade naši partneri. Jadranska banka me prati i dalje koliko može.

• Od šibenskoga Remontnog brodogradilišta u stečaju u relativno kratkom roku napravili ste stabilnu tvrtku. Koja je formula?
- To je vrlo jednostavno. Tri su ključna koraka - uvesti bolju organizaciju, smanjiti korupciju i sklopiti kvalitetne ugovore s kooperantima. Ne može se dogoditi da kooperanti ostvaruju milijunske dobitke dok su brodogradilišta u gubitku. Oni moraju raditi jeftinije od brodogradilišta. Uz snažnu kontrolu nabave i prodaje, smjer poslovanja automatski se mijenja.

• Kako vidite općenito hrvatsku brodogradnju nakon privatizacije?
- U Europi se prošle godine radilo megajahti u iznosu od 10 milijardi eura. Od toga Hrvatska nije uzela nijedan euro. To se ne smije dogoditi. Ali to je stvar uprava (izuzev Uljanika), kojima nije bilo važno koliki je gubitak i kojima se nije dalo ulaziti u nešto novo nego su radili tankere, kojima je nemoguće konkurirati Koreji i Kini. Najvažnije je povećati efikasnost i iskoristivost radnog vremena, sada za ono što u Koreji rade za sat vremena nama trebaju skoro tri.

• Kakva je percepcija nautičara o Hrvatskoj i kakvi su trendovi na tom tržištu? Kako je kriza utjecala na nautički turizam?
- Na početku godine podbačaj čartera bio je oko 50 posto i ja sam se prestrašio. Poduzeli smo neke mjere, reprogramirali leasinge i kredite jer sam mislio da će sezona biti katastrofa. Prema sadašnjim podacima, jedrilice su došle na razinu prošle godine, a motornjaci imaju pad od 20 posto. Ukupno će čarter biti manji 10 do 15 posto u odnosu na prošlu godinu, što nije strašno. Trenutačno je u padu proizvodnja brodova, ali to znači i da će ih sve više biti na remontu. Informacije s tržišta govore o laganom oporavku jer su sve zalihe prodane i mora se krenuti u novu proizvodnju. Kod megajahti tržište nije drastično palo, ali ljude treba uvjeriti da se i ovdje može napraviti dobar posao.

• Kakvi su vam daljnji planovi i u što se mislite širiti?
- Najviše me zanima jačanje brodogradilišta. Hoteli me ne zanimaju, ali ih želimo imati zbog cjelokupna ponude za nautičare i to radimo sa stranim partnerima. U brodogradilištu planiramo povećati prihod sto posto u sljedećih par godina. Zainteresirani smo i za kupnju nekoliko marina po Hrvatskoj te daljnje jačanje čartera.
Kupujemo neke male tvrtke za zastupstva proizvoda koji su vezani uz nautiku, a željeli bismo s partnerom razviti maloprodaju za svu opremu i dijelove za nautičare za regiju. I Jadrolinija će imati velike potrebe za katamaranima, a mi bismo u posao ušli s jednom stranom tvrtkom u joint ventureu. Pregovaramo i s nizozemskom tvrtkom o osnivanju zajedničke tvrtke koja bi se brinula za sve njene jahte na Mediteranu.

• Sve radite u joint ventureu? Mnogi se boje velikih stranih partnera...
- To je najčišći posao, 50:50 dijelite troškove i dobit. Iako sve tvrtke u NCP-u imaju promet od oko 200 milijuna kuna, a naši partneri milijarde eura, prema svima se odnosim na ravnopravnoj osnovi. Ključno je da nemate podanički odnos. Iznimno su važni jak odvjetnički tim i pregovarači koji se mogu nositi s velikim stranim kompanijama.

• Gradnja marine Mandaline i cijeloga turističkoga kompleksa od 100 milijuna eura trebala je početi početkom godine, ali još nije. U kojoj je sada fazi?
- Taj projekt radimo s američkim Island Global Yachtingom i turskom Douges grupom. Sve se malo otegnulo zbog financijske krize, ali s Turcima smo, nakon Amerikanaca prošle godine, upravo potpisali ugovor i u fazi smo prikupljanja papira i nacrta za marinu i hotele. Kompletnu marinu od 65 vezova planiramo napraviti do sljedeće sezone. Sredstva su osigurana, a građevinsku operativu vodit će turska tvrtka, koja ima veze i s hotelskim lancima Hyattom i Hiltonom pa je moguće da dobijemo te brendove. Ako sve bude u redu, možemo očekivati da će cijeli kompleks biti gotov 2012. godine.

• Ostvarujete li veći prihod sada u remontu jahti ili vojnih brodova? Kako stojite s proizvodnjom brodova?
- Prošle smo godine više posla napravili na jahtama nego na vojnom i civilnom programu, ove se godine taj trend nastavio tako da će u ukupnom prihodu jahte i megajahte činiti 60 posto, a ostalo 40 posto. Odlučili smo ugasiti proizvodnju manjih brodova jer to zahtijeva drugačiju filozofiju poslovanja i orijentirati se na veće brodove.

• Remontno ste brodogradilište digli na noge, ali još ne radi punim kapacitetom.
- Da su nam navozi puni tijekom cijele godine, mogli bismo ostvariti oko 250 milijuna kuna godišnjeg prihoda, a sada imamo 100 milijuna kuna. Prihod planiramo povećati jačim angažmanom na traženju novih poslova i zapošljavanjem oko 100 ljudi. Što se tiče brodogradilišta i tu se osjetila kriza tako da smo mislili ići na redukciju radnog vremena i radnika, ali u međuvremenu smo ugovorili još poslova i mislim da ćemo ovu godinu završiti oko plana, čime, s obzirom na globalnu situaciju, ne mogu biti nezadovoljan.

• Hoćete li i kako restrukturirati poslovanje s obzirom na mnogo tvrtki, projekata i brz rast?
- Planiramo sve službe poput računovodstva, prodaje, nabave itd. izdvojiti u tvrtku NCP Grupa tako da se druge tvrtke mogu fokusirati na osnovnu djelatnost - marina, čarter, brodogradilište. Uvest ćemo i sustav nagrađivanja tako da ćemo stimulirati rad, a destimulirati nerad. Računalni sustav koji smo razvili prema mjeri trebao bi biti gotov za par mjeseci, a to će nam omogućiti mnogo veću kontrolu troškova i efikasnost.

• Kad će svi dijelovi tvrtke poslovati s dobiti?
- Prošle je godine brodogradilište zbog velikih kamatnih opterećenja i naglog rasta prikazalo knjigovodstveni gubitak, a najveća su stavka minusi po tečaju. Generalno možemo reći da već radimo pozitivno, i čarter i marina ostvaruju dobit.

• Ušli ste i u medijsko poduzetništvo kroz šibenski Novi tjednik. Kakva je tu situacija?
- Od toga smo odustali jer to nije naš biznis. List nije ugašen, a prodali smo ga za jednu kunu vodstvu lista. Sada imamo tvrtku NCP Mediju, koja se bavi promocijom i nautičkim sajmom Adraitic Boat Showom, koji ćemo i dalje jačati.

• U jako ste dobrim odnosima s mnogim istaknutim političarima poput Miomira Žužula, za kojeg se priča da ima i vlasnički udio u NCP-u, bivšim premijerom Sanaderom, predsjednikom Mesićem... Je li vam to pomoglo u poslu?
- Uvijek su se svi ovdje pitali tko stoji iza mene. Mogu reći samo - ja, moja obitelj i krediti. Žužul i ja bili smo susjedi i dalje smo ostali obiteljski prijatelji, ali što se tiče posla, nigdje nije povezan sa mnom ni tajno ni javno, kao i nijedan drugi političar. Meni je posao donio ta prijateljstva, a ne obrnuto, jer prije nisam znao ni Sanadera ni Mesića.