Nekretninu unesite u obrt samo za dugoročnu djelatnost

Unošenjem nekretnine u djelatnost može se obračunavanjem amortizacije prema stopi od 10 posto godišnje, umanjiti osnovica poreza na dohodakTek nakon što promet u kalendarskoj godini premaši iznos do 85.000 kn, obrtnik postaje obveznik PDV-a

Upis u registar obveznika PDV-a povoljna je odluka za obrtnike koji namjeravaju koristiti pretporez s ulaznih računa za nabavljeni materijal i opremu

Piše: mr. sc. Marija Zuber, savjetnica-urednica u časopisu Računovodstvo i financije
[email protected]

                      Osnivanje obrta radi samozapošljavanja ili obavljanja dopunske djelatnosti uz radni odnos, prema važećim propisima nije komplicirano, a ne iziskuje ni velike troškove. Zakon o obrtu propisuje opće i posebne uvjete što ih mora ispunjavati fizička osoba koja obavlja obrt. Opći uvjeti su posebna zdrav-stvena osposobljenost, ali samo ako je to propisano posebnim zakonom (npr. za osobe koje rade s namirnicama i dr.) i ako osobi nije izrečena mjera zabrane obavljanja djelatnosti.

Posebni uvjet je stručna osposobljenost ili položen majstorski ispit, odnosno odgovarajuće više ili visoko obrazovanje, a traži se samo za obrte propisane posebnim Pravilnikom o vezanim i povlaštenim obrtima. Obrtnik koji ne udovoljava uvjetu stručne osposobljenosti za određeni obrt, može taj uvjet ispuniti zapošljavanjem radnika odnosno poslovođe koji ima traženu stručnu spremu.
Obrtnicu izdaje županijski ured za poslove gospodarstva, odnosno Ured Grada Zagreba u roku od nekoliko dana. Osoba koja je dobila obrtnicu ne mo-ra odmah početi obavljati registriranu djelatnost. Važno je samo da o toj činjenici obavijesti nadležni ured Porezne uprave, a kad se steknu okolnosti da isti ured obavijesti o datumu početka obavljanja djelatnosti. Obrtnička djelatnost može se obavljati i kao sezonski obrt. U tom se slučaju u obrtnicu upisuje razdoblje u kojemu sezonski obrt posluje.

Plaćanje mirovinskih i zdravstvenih doprinosa

Danom izdavanja obrtnice obrtnik stječe status obveznog osiguranika u mirovinskome i zdravstvenom osiguranju. Ako je izabrao od djelatnosti obrta plaćati poreza na dohodak, tada će doprinose za socijalna osiguranja plaćati u mjesečnim iznosima prema rješenju koje će mu izdati Porezna uprava. Ako umjesto poreza na dohodak izabere plaćanje poreza na dobit, obvezan je svakog mjeseca sam za sebe izračunati obvezu za doprinose, i to najmanje na osnovicu u visini  propisane poduzetničke plaće.
Obrtnici koji djelatnost obrta obavljaju uz radni odnos zasnovan kod nekog poslodavca (pravne osobe ili neke druge fizičke osobe) nemaju obvezu plaćanja doprinosa u mjesečnim iznosima, nego tek nakon godišnje prijave poreza na dohodak. Njima će Porezna uprava tek nakon predaje godišnje prijave poreza na dohodak rješenjem razrezati i obvezu za doprinose za prethodnu godinu. Ako se obrt obavlja uz radni odnos, a obrtnik je obveznik poreza na dobit, tada nema obvezu kao obrtnik plaćati doprinose za socijalna osiguranja.
Umirovljenici ne mogu obavljati obrtničku djelatnost i ostvarivati pravo na mirovinu. Ako žele otvoriti obrt, prisiljeni su privremeno obustaviti prima-nje mirovine. Otvaranjem obrta njima se ponovno uspostavlja status osiguranika u mirovinskom i zdravstvenom osiguranju i postaju obveznici plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja.

U PDV prema opsegu poslovanja

Obrtnik koji prije početka obavljanja djelatnosti nabavlja dugotrajnu imovinu, kao npr. prijevozno sredstvo, stroj ili drugo, može se i prije nego što ishodi obrtnicu upisati u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost. Prema čl. 32. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost, svojstvo poduzetnika stječe već se prvim izvana primjetljivim aktivnostima usmjerenim na obavljanje poduzetničke djelatnosti, kao što su pripremne radnje, prva nabava robe ili nabava osnovnih sredstava. Već prve aktivnosti daju pravo upisa u registar obveznika PDV-a koji vodi Porezna uprava nadležna prema prebivalištu fizičke osobe koja otvara obrt.

Upis u registar obveznika PDV-a povoljna je odluka za obrtnike kojima je u interesu koristiti pretporez s ulaznih računa za nabavljeni materijal i op-remu. Upis u registar mora biti ranijeg datuma od datuma računa za nabavljenu opremu.
Inače, u prvoj godini poslovanja, ovisno o djelatnosti koju će obavljati, obrtnik sam procjenjuje očekuje li u prvoj godini vrijednost isporuka veću od 85.000 kn na godišnjoj razini. Ako procijeni da će opseg poslovanja biti manji od navedenog iznosa, nema obvezu upisati se u registar poreznih obvez-nika. Tek nakon što promet u kalendarskoj godini premaši iznos do 85.000 kn, obrtnik postaje obveznik PDV-a, i to ne u toku godine kad je dostigao 85.000 kn prometa, nego od 1. siječnja sljedeće godine.

Kad je povoljno biti obveznik PDV-a

Kriterij od 85.000 kn je vrijednost isporuka na godišnjoj razini, a za osobe koje posluju kraće od godinu dana taj se kriterij izračunava razmjerno. Tako je, primjerice obrtnik koji posluje samo šest mjeseci i u tom razdoblju ostvari promet veći od 42.500 kn obvezan od 1. siječnja sljedeće godine postati obveznik PDV-a jer se za njega vrijednost obavljenih isporuka izračunava razmjerno razdoblju poslovanja.
Opće je pravilo da je obrtnicima koji će obavljati isporuke dobara i usluga drugim poreznim obveznicima, isplativ ulazak u sustav PDV-a, čak i kad nemaju zakonsku obvezu. Ulazak u sustav PDV-a isplati se i obrtnicima koji namjeravaju nabavljati dugotrajnu imovinu, jer im pravo na pretporez pojeftinjuje nabave za gotovo petinu vrijednosti te imovine. Onim pak obrtnicima koji će obavljati promet manje vrijednosti i isporučivati ih uglavnom krajnjim potrošačima, a ne kupuju dugotrajnu imovinu, vjerojatno nije u interesu dobrovoljni upis u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.

Ranije stečena imovina u obrt

Obrtnik može na temelju zapisnika unijeti u obrt bilo koju imovinu koju je ranije stekao, a koja će mu služiti za obavljanje djelatnosti. Tako npr. može unijeti automobil, nekretninu, strojeve i alate i drugo što mu je potrebno za ostvarivanje prihoda u obrtu. Obrtnik sam procjenjuje vrijednost imovine koju unosi iz privatne u gospodarsku sferu i nije obvezan zatražiti mišljenje ovlaštenog vještaka ili procjenitelja. Dakako, kad se riječ o dugotrajnoj imovini od koje će u razdoblju poslovanja obračunavati amortizaciju i time umanjivati poreznu osnovicu, valja imati na umu da vrijednost imovine procijeni realno i razumno.

U vezi s unošenjem ranije stečene imovine u djelatnost obrta, obrtnici se najčešće dvoume u vezi s isplativošću unošenja nekretnina i osobnih automo-bila.

Unošenjem nekretnine u djelatnost obrtnik stječe mogućnost da obračunavanjem amortizacije remao stopi od najviše 10 posto godišnje umanji osnovi-cu poreza na dohodak (ili poreza na dobit). Osim toga, ako mu je u interesu u izdatke poslovanja evidentirati troškove u vezi s korištenjem nekretnine, investicijskim i tekućim održavanjem, ti izdaci priznaju se jedino ako je riječ o nekretnini koja je odlukom unesena u djelatnost.

Problemi s nekretninom

Porezni propisi ne dopuštaju da se kao izdaci poslovanja obrta iskazuju troškovi nastali u vezi s korištenjem nekretnina koje nisu u imovini obrta. Sa-mo za obrtničke djelatnosti koje se obavljaju u stanu, dopušteno je u izdatke poslovanja evidentirati dio troškova, ali samo onih koji nastaju zbog obav-ljanja djelatnosti, ali ne i troškova koji bi nastali u tom stambenom prostu da se u njemu ne obavlja obrtnička djelatnost.
Izvjesno je, dakle, da se unošenjem nekretnine u obrtničku djelatnost pruža mogućnost umanjivanja osnovice poreza na dohodak, što je porezno priv-lačno. No, problemi mogu nastati kasnije, u slučaju kad se ta nekretnina želi ponovno izuzeti iz djelatnosti i u slučaju zatvaranja obrta. Tada porezni propis obvezuje da se na dan donošenja odluke o izuzimanju nekretnine, odnosno na dan likvidacije obrta u izdatke poslovanja evidentira neotpisana knjigovodstvena vrijednost nekretnine, a u prihode usporediva tržišna cijena te nekretnine. Ovisno o drugim prihodima i izdacima ostvarenim u porez-nom razdoblju, to može rezultirati značajnom obvezom za porez na dohodak.
Nema općeg pravila koje bi poslužilo kao orijentir za odlučivanje u takvim situacijama. Grubo se može reći da je unošenje nekretnine uvijek isplativo kada se djelatnost namjerava obavljati u duljem vremenskom razdoblju.