Nema izravnog učinka financijske krize na tržište Srednje i Istočne Europe

Analitičari Erste Bank tvrde da je utjecaj globalne recesije na gospodarstva Srednje i Istočne Europe vrlo malen. Iako je došlo do laganog usporavanja u drugom tromjesečju, razlog je cikličke, a ne 'krizne' prirode.

U ovom ekonomskom ciklusu vrhunac je iza nas, pa će gospodarski rast u sljedećim tromjesečjima dodatno usporiti, tvrde analitičari.Trenutačna gospodarska situacija u zemljama Srednje i Istočne Europe ocjenjuje se pozitivno. Hrvatska je i dalje suočena s nekim teškoćama, uz smanjenje vrijednosti nekih investicijskih pokazatelja (npr. P/B, odnos cijene dionice i knjigovodstvene vrijednosti i P/E, odnos cijene dionica i profita), kažu u Erste. No ukupno gledajući, Hrvatska za ulagače ima neutralnu ocjenu, tvrde analitičari Erste Bank.

Lošije preporuke od nas, prema analizi Erste, imaju Srbija, Rumunjska i Turska gdje se ulaganje preporučuje - hrabrima. Pozitivnu ocjenu imaju Poljska, Češka i Mađarska.  Iako se u regiji ne osjete izravni učinci trenutačnih globalnih previranja, mnogobrojni su razlozi za usporavanje - rast kamatnih stopa, restriktivnost tržišta rada (prirodna barijera za nastavak rasta) te visoke cijene hrane i električne energije koje smanjuju stvarnu moć kupaca, kažu analitičari.

Inflacija i dalje ostaje aktualna, no zemlje regije su u prednosti jer inflaciju prati domaća potražnja i rast. Naime, dok američki  FED i Europska središnja banka balansiraju između recesije i inflacije, s neizvjesnim učinkom rasta referentnih kamata na inflaciju, u SEE regiji postoji domaća potražnja i veliki kreditni rast, a upravo na njih povećanje kamata može imati konkretan učinak, zaključuju u analizi.   (Gordana Gelenčer)