Nemamo razloga odustati od otvaranja u rujnu
S obzirom na to da smo poštovali sve zakone ove države, vjerujem da će hrvatski pravni sustav zaštititi Rockwool i njegovu tvornicu u Pićanu
Razgovarala: Dragana Radusinović
[email protected]
Foto: Željko Jelenski
Najveća greenfield investicija, vrijedna 75 milijuna eura, koja Istri donosi povećanje izvoza i nova radna mjesta, ili najveći zagađivač okoliša u povijesti poluotoka čiji će proizvodni pogon kamene vune bespovratno uništiti eko-agroturizam u koji ulaže lokalna zajednica - dilema je koja se nadvila nad kompaniju Rockwool, koja svoju tvornicu u malome mjestu Pićanu pokraj Labina otvara u rujnu. U intervjuu za Lider predsjednik Uprave Rockwool Adriatica Bartosz Stentoft kaže da od otvorenja neće odustati iako ga nekoliko ekoloških udruga, među kojima su Ekop Istra i Eko Kvarner, u posljednji trenutak želi spriječiti te mu poručuje da su spremne slučaj voditi sve do Međunarodnog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Znanstveno utemeljenje tvrdnjama da je riječ o prljavoj industriji nalaze u podacima profesora zagrebačkog Sveučilišta, kemičara Stanka Uršića, koji kaže da se na osnovi sažetka studije o zaštiti okoliša za tvornicu Rockwool može iščitati da će emisije štetnih plinova višestruko premašivati dopuštene granice. Prosvjed ima i političku dimenziju zbog izborne godine, a Rockwool ima podršku vladajućeg IDS-a. S 23 pogona u 14 zemalja, Rockwool se nikada do sada nije susreo s ovakvim prosvjedima.
• Kako biste ukratko opisali svoje iskustvo stranog ulagača u Hrvatskoj?
- Kad smo došli u Hrvatsku, za pomoć smo se obratili Agenciji za poticanje izvoza i ulaganja te Ministarstvu gospodarstva. Dobili smo stručnu pomoć u izboru povoljnih lokacija u Hrvatskoj i to je pozitivno iskustvo. Analizirali smo nekoliko lokacija, među kojima su i one u susjednim zemljama, te zaključili da je Pićan najbolje rješenje za našu tvornicu. Zatim smo počeli inženjerski dio posla, koji počinje izradom studije o zaštiti okoliša. Odabrali smo domaću tvrtku Ekonerg da bi studija bila u skladu s hrvatskim zakonodavstvom. I tu imamo dobra iskustva. Dostavili smo studiju Ministarstvu zaštite okoliša, a oni su je odobrili i objavili njen sažetak. Proveli smo javnu raspravu potkraj 2005. godine kad je javni interes za naš projekt bio iznenađujuće nizak. Tada smo očekivali da će se razviti javna rasprava i bili smo spremni obrazložiti svoje poslovanje, planove i sve ostalo. Nakon toga krenuli smo u dobivanje lokacijske i građevinske dozvole te u gradnju. Kad bismo na vagu stavljali pozitivno i negativno, bitno bi preteglo na stranu pozitivnih iskustava.
• Suočavate se s prosvjednicima koji tvrde da je tvornica smještena u najplodnijoj istarskoj dolini pokraj zaštićenih zona. U kakvom okruženju su smješteni Rockwoolovi pogoni u drugim zemljama?
- Imamo nekoliko kompanija osnovanih prije 40 do 50 godina. Kad su osnovane, bile su smještane u industrijskim područjima, ali kako su se gradovi razvijali tijekom godina, sada su te tvornice u središtu životnog prostora i ne predstavljaju problem za susjede. Tvornice nemaju problema i dobro surađujemo.
• Možete li nam navesti neke primjere?
- Imamo tvornicu u Španjolskoj koja je počela raditi 2000. godine i smještena je u novoj industrijskoj zoni vrlo sličnoj pićanskoj. To je malo mjesto Caparosa, 40 kilometara udaljeno od Pamplone. S jedne strane tvornice u susjedstvu nam je velika poljoprivredna tvrtka, a s druge proizvođač šparoga, dok su s treće strane vinogradi proizvođača vina.
• Žale li se i oni na Rockwool?
- Ne žale se. Posjetitelje svoje tvornice vodimo u posjet vinogradu jer se ondje proizvodi vrlo kvalitetno vino. Rastemo i živimo zajedno. U Njemačkoj imamo tvornicu koja je 200 metara od Dunava, što znači da je u osjetljivom riječnom području, a s ekološke strane za takvo su područje potrebni posebno visoki standardi zaštite. Ni ondje nemamo problema s lokalnom zajednicom.
• Zašto mislite da je lokacija u Pićanu najbolja za vašu tvornicu?
- Ako gledate širu sliku, oko Pićana su planina Učka i more, ali ako pogledate lokaciju na kojoj smo mi, na tom su području dva zatvorena rudnika i jedna tvornica keramičkih pločica koja je u postupku stečaja te nekoliko proizvodnih kompanija proizvodnje slične našoj. Zemljište na kojem se gradi naša tvornica već godinama nije obrađivano. Svi znanstveni izračuni utjecaja na okoliš pokazuju da naša proizvodnja neće promijeniti okoliš i da će kvaliteta zraka ostati ista. Stajališta da će područje oko tvornice biti ekološki uništeno nisu točna. Znanstvene činjenice ne podržavaju takve tvrdnje.
• Smatrate li lokalne i državne vlasti odgovornima jer nisu adekvatno pripremile teren?
- Kad ste u zemlji u kojoj postoji sloboda govora, svatko ima pravo iznijeti svoje mišljenje, i to je upravo ono što se događa u Hrvatskoj. Važno je da se u raspravi upotrebljavaju ispravni argumenti i da se javnosti ne iznose netočni podaci, jer to neće pomoći podizanju razine informiranosti građana, već će samo potkrijepiti bezrazložan strah stanovništva.
• Mislite li ipak da su lokalne i državne vlasti mogle učiniti više?
- Osvrćući se na situaciju, sada možemo reći da smo svi mogli učiniti više. Mogao sam biti aktivniji, razgovarati s ljudima na trgu u Pićanu i objašnjavati što mi to radimo i zašto je to dobro za njih. No, iz današnje pozicije teško je govoriti što se trebalo raditi, sada je tako kako jest. Naša investicija je još potkraj 2005. godine opisana u nekoliko medija i ne bih rekao da netko nije obavio svoj dio posla.
• Što kažete na argumente prosvjednika koji kažu da stanovništvo nije bilo obaviješteno o javnoj raspravi?
- Naša je javna rasprava obznanjena na oglasnoj ploči Općine Pićan te u Glasu Istre. O našoj se investiciji izvještavalo u Pićanskoj kronici, lokalnim novinama koje se dijele ispred crkve i na drugim javnim mjestima. Poveli smo 18 stanovnika Pićana u Njemačku da im pokažemo našu tvornicu. Temeljem rečenoga možete sami izvesti zaključak…
• Podnesena je i kaznena prijava protiv vas, a prosvjednici ističu da je odšteta koju bi vam lokalne i državne vlasti morale platiti da odete manja od cijene koju bi oni platili zbog onečišćenja. Kolika bi ta odšteta bila s obzirom na dosadašnja ulaganja?
- Uložili smo 75 milijuna eura (553,5 milijuna kuna), što je ujedno najveća greenfield investicija u Hrvatskoj u prošloj godini.
• To su ukupna ulaganja, ali koliko ste uložili do sada?
- Uložili smo 75 milijuna eura. Nismo još sve isplatili, ali ugovoreni su svi poslovi u ukupnom iznosu investicije.
• Koliki bi vam bili gubici budete li zbog prosvjeda prisiljeni na povlačenje iz Pićana?
- To je hipotetsko pitanje. U zemlji smo koja ima zakone koji postoje upravo da bi zaštitili one koji ih poštuju. Budući da smo mi poštovali sve zakone ove države, vjerujem da će hrvatski pravni sustav zaštiti Rockwool. Tvornicu otvaramo u rujnu ove godine.
• Do kada možete, s obzirom na svoj ugled jedne od 200 najcjenjenijih kompanija u svijetu s brojnim nagradama za ekologiju, ustrajati pod pritiskom lokalnog stanovništva?
- Vrlo koncentrirano radimo na tome da ljudima pružimo ispravnu informaciju budući da je mnogo toga do sada izrečenog zasnovano na pogrešnim temeljima. Nastavit ćemo informirati zainteresirane koliko god bude potrebno, jer želimo da ljudi o nama steknu ispravan dojam.
• Jeste li pokušali s prosvjednicima direktno pregovarati?
- Obratili smo se Ekop Istri nekoliko puta i zatražili sastanak, ali članovi te udruge s nama ne žele izravno komunicirati. Iznenadilo nas je takvo stajalište jer naš način komunikacije podrazumijeva otvoreni dijalog. Odbijaju razgovor, svoje argumente baziraju na sažetku studije o zaštiti okoliša, dakle materijalu od 25 stranica, dok cijela studija ima 500 stranica.
• Zašto im e-mailom ili poštom ne pošaljete cijelu studiju?
- Hrvatski zakoni propisuju kako se postupa s takvim dokumentima i mi smo upravo tako postupili. Studija predstavlja cijeli naš projekt i autorski je rad tvrtke Ekonerg. Inženjeri rade takve studije za novac i one nisu slobodne za objavu jer sadrže zaštićene podatke. Sažetak je objavilo Ministarstvo zaštite okoliša, a ako netko želi više informacija, može doći kod nas u naše urede u Pićanu, u Ministarstvo, Općinu Pićan ili u Istarsku županiju, gdje je cijela studija uvijek i svima dostupna na uvid.
• Tvrtka Ekonerg radila je studiju zaštite okoliša, a istodobno je projektant tvornice. Nije li to sukob interesa?
- Ako vam jedna tvrtka projektira tvornicu i izrađuje studiju o zaštiti okoliša, prije bih rekao da je riječ o dodatnom osiguranju kvalitete. Ekonerg, kao projektant, poznaje detalje studije o zaštiti okoliša i jamstvo je da će svi oni biti implementirani u projekt. Ekonerg je kompanija s iznimnim referencijama i zato je i izabran.
• Radi li u drugim zemljama projektiranje i studiju zaštite okoliša jedna tvrtka?
- U mnogim zemljama studiju zaštite okoliša radili smo sami, odnosno radili su je stručnjaci Rockwoola, a nadležna tijela države odobrila su je prije pokretanja projekta.
Za izradu zakona u Hrvatskoj zaduženo je ministarstvo koje postavlja standarde. To znači da granične vrijednosti za ispust plinova ne određuje studija, nego zakoni kojih se mi pridržavamo, a što studija samo potvrđuje. Evaluaciju našeg projekta vrlo detaljno i ozbiljno napravila su nadležna državna tijela. Hrvatska ima vrlo napredne zakone, ali nedostaje povjerenja građana u institucije.
• Ipak, 6.500 ljudi potpisalo je peticiju protiv Rockwoola tražeći referendum...
- Treba se osvrnuti na pitanje postavljeno tijekom skupljanja potpisa i interpretaciju nakon toga. Prilikom prikupljanja potpisa građanima je postavljeno pitanje: ‘Jeste li protiv prljave industrije u Istri?’, a ja ne mogu prihvatiti da se to pitanje na bilo koji način odnosi na Rockwool, jer mi nismo prljava industrija. Koliko mi znamo, Središnji državni ured za upravu odbio je mogućnost raspisivanja referenduma.
• Udruge koje vode prosvjed planiraju slučaj voditi do Strasbourga. Kako ćete se nositi s time?
- Potrudit ćemo se ljudima ponuditi ispravnu informaciju o tvornici Rockwool i braniti svoja stajališta. Uvjeren sam da ćemo u tome i uspjeti.
• Kako ćete komunicirati?
- Svim kanalima koji su nam na raspolaganju. Organizirali smo sastanak s predstavnicima kompanija iz okolice. Naći ćemo se i razgovarati s njima. Putem medija zastupat ćemo svoje stavove, a kad se tvornica dovrši, organizirat ćemo ‘Otvorene dane’ i pozvati sve mještane da se i sami uvjere kako izgleda i na koji način radi naš pogon. To su normalne aktivnosti koje proizvodna kompanija čini kad je riječ o njezinu okruženju.
• Ali ljudi su jako ljutiti, a njihovi lideri ne ostavljaju dojam spremnosti za smirivanje situacije.
- Ljudi su ljutiti jer ne raspolažu pravom informacijom, a lideri prosvjeda svoje stavove iznose samo u medijima, dok s nama ne žele razgovarati.
Najveći smo proizvođač kamene vune, koji poštuje sve zakonske procedure i lokalnoj zajednici donosimo novu modernu tvornicu sa 130 radnih mjesta i još toliko radnih mjesta izvan tvornice, jer nećemo sve sami raditi, već ćemo trebati mnogo usluga izvan pogona. Dobra smo prilika za budućnost i razvoj kako Općine Pićan tako i Istarske županije. A i kao budući veliki izvoznici pridonosit ćemo i cjelokupnoj hrvatskoj ekonomiji.
• Zašto želite graditi tvornicu u Pićanu kod Labina, gdje ljudi ne žele prihvatiti vaše argumente, vjeruju da predstavljate prljavu industriju i ne žele razgovarati s vama?
- Od 2003. godine evaluiramo različite lokacije promatrajući činjenice. Istra se pokazala najboljom, čak i s aspekta javnog interesa. Uvjeren sam da će, kad budemo razgovarali za dvije godine, stvari biti drugačije.
• Ali zašto baš ta lokacija?
- Zbog dostupnosti plina u Pićanu, koji omogućuje plinovod Pula - Karlovac. Zbog ljudskih potencijala, jer ćemo trebati visokoobrazovane ljude u ekonomiji i inženjerstvu, što se u Istri može naći. U roku od pet godina tvrtku prepuštamo lokalnom menadžmentu. Dodatno, gledajući našu poziciju na tržištu i poslovne planove širenja, Istra ima savršen logistički položaj.
• Nećete, dakle, odustati od Pićana zbog prosvjeda?
- Ne, nemamo razloga, imamo sve dozvole, poštovali smo i poštujemo sve zakonske odredbe.
| Profesor Stanko Uršić barata pogrešnim podacima |
| • Unatoč Ekonergovoj studiji, profesor Stanko Uršić sa Sveučilišta u Zagrebu tvrdi da je iz njena sažetka izračunao da će emisije štetnih plinova od 200 do 3.600 posto premašivati granice dopuštene direktivom EU 2000/76/EC. - Profesor Uršić ima pogrešne podatke. Hrvatski zakoni imaju jednake granice za ispuštanje opasnih plinova kao i zakonodavstvo EU i mi ih poštujemo. Naša tvornica bit će opremljena najmodernijom tehnologijom za zaštitu okoliša jer je riječ o posve novom pogonu. Dodao bih da se profesor Uršić odbio sastati s nama i zajedno pogledati cijelu studiju. • Profesor kaže da je siguran kako studija ne tretira onečišćenje u različitim vremenskim uvjetima, ovisno o tome puše li bura, jugo ili je bonaca. |
| Kraj |