Neodrađeni radni dani gospodarstvo koštaju oko 10 milijardi kuna

Hrvatska udruga poslodavaca priopćila je danas da svaki hrvatski radnik ne odradi približno 60 radnih dana u godini te da, po sindikalnoj metodologiji 9,4 dana prosječna izbivanja zbog bolovanja stoji 1,7 milijarda kuna, trošak gospodarstva zbog neodrađenih radnih dana doseže približno 10 milijarda kuna.

HUP je time reagirao na današnju izjavu predsjednice Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Ane Knežević da svaki radnik u Hrvatskoj ima zakonsko pravo na plaćen godišnji odmor od najmanje 18 dana, no uzmu li se u obzir podatci iz istraživanja portala "Moj posao", hrvatski radnici u prosjeku ne iskoriste devet dana godišnjeg odmora te tako poslodavcima daruju 1,777.000.000 kuna. HUP napominje kako kroz godišnje odmore, sporazume o radnom vremenu ili fleksibilne radno-pravne ugovore hrvatski poslodavci već sada u glavnini nude godišnje odmore dulje od zakonom propisanih 18 radnih dana.

HUP ističe da su podatci o opravdanim izbivanjima hrvatskih radnika s posla u samu vrhu svih ljestvica europskih država. Tvrde da godišnji odmor uglavnom traju više od 30 radnih dana, da radnici mogu izbivati s posla na 13 praznika i blagdana te da imaju pravo izbivanja za osobito važne osobne potrebe do sedam radnih dana u godini. K tomu, imaju pravo izbivanja zbog bolesti koje nije ograničeno, i koje svaki hrvatski radnik iskoristi u prosjeku od 9,4 dana u godini.

HUP smatra da su učinci prava radnika na osnovi opravdana izbivanja s posla znatni i važni za produktivnost rada, poslodavce, t.j. i na njihovu konkurentnost i na konkurentnost hrvatskog gospodarstva u cjelini. "HUP pozdravlja izjednačivanje uvjeta rada u Hrvatskoj sa standardima EU-a, ali ističe da treba cjelovito prenositi način na koji su pojedini instituti uređeni u europskim državama, a ne samo pojedina rješenja istrgnuta iz konteksta i prilagođena parcijalnim interesima koji ne vode računa o zajedničkim, općim ciljevima. Samo cjelovit pristup usklađenju hrvatskog zakonodavstva s europskom jamči da će se produktivnost hrvatskog rada približiti europskoj produktivnosti", stoji u priopćenju HUP-a. (H)