Neophodne reforme u zdravstvu i brodogradnji

Reforma u zdravstvu i brodogradnji, kao trenutačno najvećim gubitašima u zemlji, najvažnije su zadaće hrvatske Vlade u sljedećem razdoblju, rekao je voditelj izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda Dimitri Demekas, nakon posjeta našoj zemlji gdje je sa suradnicima posljednjih deset dana provjeravao izvršavanje ciljeva iz sklopljenog stand by aranžmana

Piše Lidija Kiseljak

Do ožujka bi Izvršni odbor MMF  trebao dati ocjenu provedbe, nakon čega će se i odlučiti hoće li se aranžman MMF-a s našom zemljom produljiti na cijelu sljedeću godinu ili ne. Iz Demekasovih ocjena da se pročitati da je MMF vrlo zadovoljan Vladinom politikom, posebno s postavljenim ciljem smanjenja proračunskog deficita na 3,3 posto, odlučnosti na provedbi reformi i restrukturiranju gubitaša.

No ne zabrinjava ih primjerice što su ciljevi i namjera provedbe zdravstvene reforme postavljene još prošle godine, a do danas zakon nije donesen. Mjerama Hrvatske narodne banke, kojima su nedavno pooštrile odnosno poskupjele  poslovnim bankama zaduživanje izvan granica, a u cilju usporavanja rasta vanjskog duga, u fondu su zadovoljni, no monetarna politika ionako nije već godinama problematična za predstavnike fonda.

Važnije je da se ide u cilju usporavanja vanjskog duga koji je ove godine porastao 21 milijardu kuna, a prošle godine primjerice 18 milijardi kuna. Hoće li o izvršavanju zdravstvene reforme ovisiti pozitivna ili negativna ocjena provedbe stand by aranžmana i njegovo produljenje s Hrvatskom Demekas ne odgovara izravno, ističući da je to hipotetsko pitanje, te da oni vjeruju Vladi da će to učiniti.

Još krajem prošle godine Demekas je naglasak davao na bolesno zdravstvo, te potrebne mjere koje se trebaju poduzeti. Primjerice, uvođenje participacija, veća financijska odgovornost bolnica, transparetnost u plaćanju osiguranja, te odrediti i točno znati podatak koliko se može pokriti troškova iz doprinosa.

Demekas je pohvale dao i na povrat duga umirovljenicima. To je politička odluka, kao i ona o posljedicama koji povrat može izazvati na potrošnju, izvoz i bilancu plaćanja. No je li i politička odluka da se stavka povrata duga ne uračuna u proračun, tj. istakne kao deficit, nego se zbog bolje slike u proračunu osniva umirovljenički fond, Demekas kaže, da je to računovodstvena odluka.

www.vlada.hr

www.imf.org