Nepoznati fenomen među 1000 najvećih kompanija

Objašnjenje za poslovnu dominaciju kompanija koje kotiraju na burzi nad onima koje tamo nisu najvećim dijelom leži u njihovoj veličini. Visoke razine dobiti tvrtki na burzi u odnosu na prihode sigurno su povezane i s pritiskom dioničara, što je vidiljivo i iz sve većeg broja kompanija koje isplaćuju dividendu.

Liderova novinarska radionica i na plus 35 funkcionira odlično. I u ovom broju puno zanimljivih priča!
Krenimo od početka. Država je od 1. srpnja skratila rokove naplate carine i PDV-a na uvoz i to s 30 na 10 dana.
Državu pri tome uopće nije briga što od uvoza do naplate prođe i više mjeseci. Tim se potezom državna riznica štiti od inflacije i tjera poduzetnike da angažiraju nove skupe kredite. Više o tome saznajte iz pera Gordane Gelenčer i Antonije Knežević u priči 'Udar na poduzetnike: Uvoznicima novih sto milijuna kuna troškova na godinu'.

Vladi uvijek odgovara fraza da je za porast stranoga duga kriv netko drugi. Financijska kriza kuca na vrata i više nije bitno tko je kriv, već kako spasiti ono što se da. Poduzeća kreditima uglavnom financiraju proizvodnju robe za domaće tržište. No, njima se ne zarađuju devize uz pomoć kojih bi poduzeća vraćala inozemne kreditne obveze. Gordana Gelenčer detalje otkriva u tekstu 'Bum zaduživanja tvrtki u inozemstvu nitko ne rješava'.

Lista 1000 najvećih tvrtki u Hrvatskoj, koju je Lider u suradnji s Finom objavio u prošlom broju, jedan je od dva javno dostupna izvora podataka o najuspješnijim hrvatskim kompanijama. Drugi su podaci koje objavljuje Zagrebačka burza za kompanije koje su izlistane u jednoj od nekoliko kotacija. Samo 138 kompanija s Liderove liste 1000 najvećih kotira na burzi. Od toga, 124 u JDD kotaciji, dok je svih 14 kompanija iz prve kotacije među tisuću najvećih. Hrvoje Mateljić se u temi tjedna 'Tvrtke s burze imaju dvostruko veću dobit od ostalih', pozabavio s dosad nepoznatim fenomenom među 1000 najvećih kompanija. Naime, objašnjenje za poslovnu dominaciju kompanija koje kotiraju na burzi nad onima koje tamo nisu najvećim dijelom leži u njihovoj veličini. Visoke razine dobiti tvrtki na burzi u odnosu na prihode sigurno su povezane i s pritiskom dioničara, što je vidiljivo i iz sve većeg broja kompanija koje isplaćuju dividendu.

Amir Kulenović u priči 'Posljednja šansa za hrvatske ulagače: Komercijalna banka Skopje, Makpetrol, Alkaloid i Makedonija turist čekaju strane ulagače' piše o hrvatskim tvrtkama na makedonskom tržištu. Makedonska burza doživljava pad gotovo nezapamćenih razmjera, a upravo s takvim cijenama dionica, nekoliko kvalitetnih kompanija postaje vrlo atraktivno za preuzimanje.

Tomislav Birtić u svojem Dnevniku malog ulagača otkriva Liderovim čitateljima zašto će ipak pričekati s kupnjom dionica vrlo povoljne Atlantske plovidbe.
U rubrici Poslovna znanja čitajte o najboljim radnim mjestima prema istraživanju instituta Great Place to Work.
Zašto na listi najpoželjnijih zaposlenja vode informatika i bankari i koje su kompanije snova?

Nemogućnost prenamjene prostora mnogima je osujetila poslove u turizmu.Prema naputku Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, ako je u građevinskoj dozvoli riječ o stambenoj namjeni, nikakva poslovna djelatnost, pa ni turizam, ne dolazi u obzir. Više pročitajte u našoj rubrici Savjetnik.

Ovotjedni feljton piše o Chrisu Albrechtu, čijim se odlaskom ugasila 'osobnost' HBO-a.Bivši stand-up komičar i bivši šef HBO-a Chris Albrecht dobio je otkaz zbog alkoholizma i nasilja prema svojoj zaručnici. No za vrijeme njegova vođenja u HBO-u su snimljene neke od najboljih serija, od Seksa i grada do Obitelji Soprano. Otkako je otišao, HBO nije uspio naći zamjenu za potonju seriju, a broj novih pretplatnika jedva je dostigao dva posto. (G. J.)

Novi Lider čitateljima daruje poseban prilog 'Upravljanje kvalitetom'