Nesigurnost na svjetskim tržištima potiče jačanje jena prema dolaru i euru

Nesigurnost na svjetskim burzama navela je prošloga tjedna mnoge ulagače na povlačenje novca iz dionica i ulaganje u sigurnije investicije, pa je japanska valuta i drugi tjedan zaredom ojačala prema europskoj i američkoj.

Jen je prošloga tjedna ojačao prema euru za 0,63 posto, pa je tečaj europske valute pao na 132,96 jena. Cijena američke valute prema japanskoj pala je, pak, 0,60 posto, na 92,98 jena. Tečaj eura prema dolaru kretao se u vrlo uskom rasponu, pa je na kraju tjedna iznosio 1,4296 dolara, što je 0,03 posto manje nego tjedan dana prije.

Rast potražnje za sigurnim ulaganjima, zbog pada cijena dionica na globalnim burzama, potaknuo je rast jena nadomak najvišoj razini u sedam tjedana prema euru i dolaru. Cijena dolara pala je u jednom trenutku čak ispod 92 jena.

"Rasprodaja rizičnije imovine odražava nesigurnost ulagača u vezi održivosti globalnog gospodarskog oporavka", ocjenjuju analitičari investicijske banke Barclays Capital u pismu klijentima. Makroekonomski podaci iz najvećih svjetskih gospodarstava ukazuju na oporavak. Tako je prošloga tjedna Eurostat potvrdio preliminarni podatak o padu gospodarskih aktivnosti u 16-članoj eurozoni za svega 0,1 posto u drugom u odnosu na prethodno tromjesečje. Na godišnjoj je razini u drugom tromjesečju BDP eurozone smanjen za 4,7 posto.

"Poboljšano ozračje među potrošačima i kompanijama u 16-članoj eurozoni sigurni su znaci gospodarskog oporavka", ustvrdio je predsjednik Europske središnje banke (ECB) Jean-Claude Trichet, upozorivši ipak da će oporavak biti neujednačen. Pozivajući se na revidirane ECB-ove prognoze o rastu, Trichet je kazao da će pad aktivnosti u gospodarstvu eurozone u ovoj godini biti između 3,8 i 4,4 posto, dok bi u sljedećoj godini pad trebao usporiti na 0,5 posto, a moguće su i pozitivne stope rasta do 0,9 posto.

Time je ECB blago naviše revidirao lipanjske prognoze, kada je procjenjivao da će se pad aktivnosti u eurozoni u ovoj godini kretati u rasponu od 4,1 do 5,1 posto. Za 2010. ECB je predviđao pad BDP-a između 0,5 i 1,0 posto. Pozornost ulagača sada je usmjerena na izlazne strategije središnjih banaka.

"Kada dođe vrijeme da se pokrene izlazna strategija iz poticajnih mjera, ECB će možda povisiti kamatne stope i prije no što u potpunosti povuče dodatna sredstva ubrizgana u gospodarstva eurozone. No, još nije došlo vrijeme za to. ECB ima izlaznu strategiju i spremni smo je aktivirati kada dođe pravi trenutak", kazao je Trichet, nakon što su čelnici ECB-a na svom redovitom sastanku odlučili da ključna kamatna stopa ostane nepromijenjena na razini od 1,0 posto.

Jedan od ključnih elemenata ECB-ove izlazne strategije jest povezivanje s monetarnom politikom. Drugim riječima, trenutno bi se ukinule sve nestandardne mjere koje pojačavaju inflatorne pritiske dok bi se ostale mjere koje ne potpiruju inflaciju mogle zadržati koliko god je potrebno.

"Postojeći okvir dopušta mijenjanje kamatnih stopa za kratkoročne pozajmice i istodobno zadržavanje na snazi nekih nestandardnih mjera bude li i dalje potrebna kreditna potpora", pojasnio je Trichet. (Hina)