Arhiva

Nesvrstani s Kube protiv financijaša i MMF-a iz Singapura

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

Na globalnoj sceni opet nastaju tri bloka. Jedan su razvijene zapadne zemlje na čelu s SAD-om. Drugi je azijski blok moćnih ekonomija, a treću skupinu čini ostatak svijeta, uglavnom okupljen na samitu nesvrstanih na Kubi

Slučajno ili ne, istoga dana - 11. rujna - na Kubi je počeo samit nesvrstanih, a u Singapuru zasjedanje MMF-a i Svjetske banke. Politički i ekonomski stavovi žestoko su suprotstavljeni

Piše: Miodrag Šajatović
[email protected]

    

     Miodrag Šajatović

Ispričavam se što u ovom, 50. broju Lidera za temu kolumne neću uzeti novu epizodu u serijalu o preuzimanju Plive (o tome poseban tekst u broju), a niti 'povijesni' sastanak Sanadera, Mesića i Šeksa na kojemu je odlučeno da nema daljnje revizije privatizacije, ali će se 'oštro krenuti protiv korupcije i organiziranog kriminala'.

Koliko god glavni dio hrvatske javnosti bio 'cijepljen' protiv bilo čega što se događa u svijetu, ipak ima i onih koji shvaćaju da se čak i na Hrvatsku odnose najvažnija globalna kretanja.
Zato valja primijetiti da su ovoga ponedjeljka, 11. rujna, na dva kraja svijeta počela dva važna skupa. U Singapuru je počelo godišnje zasjedanje Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF-a) i Svjetske banke, a u Havani, na Kubi, otvoren je 14. samit nesvrstanih. Po mnogo čemu riječ je o suprotstavljenim ideološkim, političkim i ekonomskim pogledima na svijet i njegovu budućnost. Samit nesvrstanih na Kubi traje do subote, baš do vremena kad će se u Singapuru početi okupljati kompletne delegacije za završne rasprave koje će trajati do srijede, 20. rujna. Pa valja očekivati da će poruke nesvrstanih imati odjeka na okupljanju MMF-a i Svjetske banke.

Prije četiri-pet godina izgledalo je da je pokret nesvrstanih pred raspadom. Spasio ga je tadašnji malezijski premijer Mohamed Mahathir, ali je skup u Kuala Lumpuru 2002. bio tek blijeda predstava. Samo četiri godine kasnije, priča više nije tako naivna. U međuvremenu je lijevi Hugo Chavez postao predsjednik naftom bogate Venezuele, a Mahmoud Ahmadinejad nuklearno neposlušni predsjednik Irana. Kad se njima pribroje i brojni predstavnici zemalja 'Trećeg svijeta' koji još nisu osjetili blagodati globalizacije, pa postaju sve nervozniji - poruke s Kube neće biti bez težine. Zato nije čudno što i hrvatski predsjednik Stipe Mesić, koji ima istančan instinkt za političke trendove, također ide u Havanu.

Na drugom kraju globusa, u gradu-državi Singapuru, zemlji koja je na prvome mjestu po lakoći otvaranja i vođenja biznisa (prema čuvenoj rang listi Svjetske banke koja Hrvatsku smješta na 118. mjesto) tražit će se odgovori kako spasiti globalizaciju i postojeći svjetski ekonomski poredak. Ne budu li rješenja kvalitetna, 'dečki iz Havane' s vremenom će postajati sve nezgodniji. Amerikanci će možda moći mahati vojnom silom, ali najbolji lijek za dugoročnu stabilnost svjetske ekonomije je održivi visoki rast i ravnomjernije podijeljeni time ostvareni profiti.

Prema procjenama iz studija pripremljenih za skup u Singapuru, ove će godine prosječni svjetski rast iznositi oko 5,1 posto (podatak je malo nezgodan za Sanaderovu Vladu, koja se hvali rastom od 4 do 4,5 posto), ali njega vuku ponajprije azijske zemlje na čelu s Kinom i njenih 11 posto. Tako na globalnoj sceni opet nastaju tri bloka. Jedan su razvijene zapadne zemlje na čelu s SAD-om. Umjesto nekadašnjeg Istočnog bloka predvođenog SSSR-om sada nastaje Azijski blok moćnih ekonomija koji prijeti stvaranjem paralelnog MMF-a. Treću skupinu čini ostatak svijeta, uglavnom okupljen na samitu nesvrstanih na Kubi.

Prema najavama, na zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Singapuru jedna od glavnih tema bit će pokušaj reforme te institucije, osnovane da pazi na stabilnost tečajeva diljem svijeta, kako bi to osiguralo sigurnu i rastuću međunarodnu trgovinu. Sada Kina, Južna Koreja, Turska i Meksiko traže veće pravo glasa unutar MMF-a. Čisti financijaši, koji također pohode taj skup, međutim, upozoravaju da svjetskoj ekonomiji prijete mnoge nestabilnosti i da bi u Singapuru trebalo raspravljati o njima, a ne o dioničkim udjelima (kvotama) u MMF-u. Hrvatska poslovna javnost i kreatori ekonomske politike od poruka iz Singapura i Havane neće imati izravne koristi, ali tko rano uoči signale ima izgleda prilagoditi se i pripremiti za budućnost. U suprotnom - bit će neugodnih iznenađenja.

 

 Kraj

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci