Neugodne vijesti iz Kazahstana

Kazahstanski parlament usvojio je zakon koji Vladi dopušta jednostrani prekid ugovora sa stranim kompanijama. Događaj je u široj javnosti prošao nezapaženo, ali ga je naftni biznis dočekao s priličnom tjeskobom

Ovo je, naime, korak bliže k mogućnosti da kazahstanska Vlada prekine ugovor s konzorcijem koji predvodi talijanski Eni koji priprema ekploataciju Kazahstanskog polja, najvećega naftnog nalazišta u posljednja tri desetljeća.
Uz Eni, konzorcij čine Royal Dutch Shell, Exxon Mobile i ConocoPhillips. Operacije na nalazištu već su ionako zaustavljene zbog spora u kojemu Vlada optužuje konzorcij da izbjegava poreze i prekoračuje rokova, ali joj je taj spor poslužio kao novo sredstvo za nametanje svoje politike. Glavni razlog spora je u tome što Vlada želi da upravljanje konzorcijem preuzme njena državna kompanija. Konzorcij je, međutim, taj zahtjev odbio i našao se pod rastućim pritiskom Vlade.

Taj je potez odraz  nezadovoljstva kazahstanske Vlade zbog velikog kašnjenja projekta, s obzirom na to da je početak proizvodnje, predviđen za 2005., odgođen za 2010. godinu. Međutim, napetosti su se pojačale kad je u lipnju talijanski partner obavijestio Vladu da su troškovi razvoja Kazahstanskog polja dvostruko viši nego što je prvobitno predviđeno. Na primjer, troškovi prve faze razvoja, u kojoj bi se trebalo dostići proizvodnju od 300.000 barela nafte na dan, popeli su se na oko 19 milijardi dolara. Također, sveukupni troškovi projekta porasli su na vrtoglavnih 136 milijardi dolara, u odnosu na prvobitno predviđenih 57 milijardi.

Poznavatelji stanja, međutim, vjeruju da bi se Vlada zadovoljila i obilnom financijskom kompenzacijom zbog kašnjenja projekta, ali ne manjom od 10 milijardi USD što bi kompenziralo očekivane naknade koje Kazahstanu prema sporazumu pripadaju, ali ne prije početka efektivne eksploatacije polja.  Bez obzira na to hoće li se konzorcij uspjeti namiriti ljutitu kazahstansku Vladu ili ne, potez s novim zakonom neugodno je odjeknuo i zbog bliske vremenske koincidencije sa sličnim potezima ruske Vlade koja je nedavno oduzela koncesije kompaniji Royal Dutch  na nalazištu Sahalin 2, te se među zapadnim naftnim operatorima provlači bojazan da bi Kazahstan mogao krenuti stopama Rusije u pogledu poslovnih odnosa sa zapadnim investitorima. Prema nekim podacioma Vlada bi mogla projekt prenijeti na ruski LukeOil u slučaju da sadašnji konzorcij ne uspije.  Takav ishod bio bi dodatni problem za Europsku uniju s lako sagledivim ali neugodnim posljedicama za njena nastojanja da svoju opsrkbu energijom učini manje ovisnom o Rusiji. (Davorka Zmijarević)