Nevidal: Mogući novi pad naizgledniji je u Europi

Dvostruki pad, odnosno mogućnost doticanja novog dna nakon globalnih naznaka oporavka (poznata 'W' krivulja krize) najizglednija je u Europi, zaključak je to okruglog stola Konferencije fondovske industrije 'Na pragu Europe, pred vratima oporavka'.

Procjenjujući globalni rast BDP-a ove i iduće godine sudionici - Neven Mates, glavni savjetnik guvernera HNB-a, Goran Šaravanja, glavni ekonomist Zagrebačke banke, Daniel Nevidal, član Uprave Interkapitala i Marko Škreb, glavni ekonomist PBZ-a kao moderator – složili su se da će glavni motor globalnog rasta od 4 do 4,5 posto ove i iduće godine biti Kina i Jugoistočna Azija. Šaravanja upozorava da je Europa u dubokim problemima i to unatoč tome što je nezaposlenost stabilizirana. Naime, većina zemalja mora sanirati proračunske deficite i javni dug što će rastu ekonomije oduzeti i do 0,7 postotnih bodova ukupnog rasta BDP-a. Nevidal dodaje da će gospodarski rast u Europskoj uniji ove godine biti i veći od predviđenog, kao posljednica njemačkog vala, no to će se brzo ispuhati:
-Europa ima najveći rizik da ponovno padne iako to neće biti tako jako kao prvi put – uvjeren je.

Mates, pak, procjenjuje da će stope rasta u srednjem roku biti znatno niže. Primjerice dok je EU u razdoblju od 2000. do 2007. rasla prosječnih 2,6 posto, do 2015. to će biti samo 2 posto. Još će sporije rasti eurozona, samo 1,7 posto dok će istodobno regija srednje i istočne Europe i dalje biti 'brža' s 3,8 posto no i to je znatno usporavanje u odnosu na ranijih 5 posto rasta BDP-a.

Hoće li za trajni oporavak svjetske ekonomije biti dovoljno to što novi predvodnici rasta postaju Kina i Azija? Vjerojatno ne, posebno ako se Amerika ne počne ozbiljnije oporavljati. Naime, Nevidal upozorava da smo zagazili u eru najvećih monetarnih i financijskih eksperimenata nepoznatih posljedica. Prvi je paket pomoći američkom gospodarstvu potrošio 1700 milijardi dolara, a nije riješio dva najveća problema, nije zaustavio rast nezaposlenosti niti je oporavio ekonomiju. Nevidal zato ne vjeruje niti u drugi paket težak 600 milijardi dolara koji bi u idućih pola godine trebao oživjeti proizvodnju i potrošnju:

-Još ne znamo kakve će biti posljedice svega toga. Što ako se umjerena inflacija pretvori u galopirajuću? Što ako umjesto slabljenja dolara stignemo na rub valutnih ratova – pita se Nevidal.  Šaravanja dodaje kako će sav taj novac teško pokrenuti ekonomiju, jer je kod čak 25 posto kredita vrijednost nekretnina manja od vrijednosti samog kredita. Potražnja je pala, kapaciteti su potrošeni, gotovina se drži na sigurnom i ne ulaže, a mala i srednja poduzeća, tradicionalni pokretači rasta, zbog rasta rizika ne uspijevaju doći do kredita nužnih za pokretanje ciklusa.

Mates upozorava da je Europa u još težim problemima, jer su sve, posebno stare članice Unije, u uvjetima pada prihoda povećavale rashode i javni dug. No Škreb upozorava da se ni regiji ne piše dobro. Iako će, prema EBRD-u, tranzicijske zemlje u kojima ta banka posluje ove godine u prosjeku rasti oko 4,2 posto (iduće oko 4,1 posto), regija jugoistočne Europe rasti će samo između 0,6 i 1,4 posto. Nevidal napominje da tome treba pridodati i činjenicu da Europa nije riješila problem duga perifernih zemalja članica i to bi moglo prilično koštati cijelu Europu.  U takvom raspoloženju čemu se uopće može nadati Hrvatska koja svoje probleme nije ni počela rješavati? (Gordana Gelenčer)