Nezadovoljni regulatornim škarama uvijek mogu drugdje zaraditi i dijeliti

Pokazujući gnušanje prema ideji rezanja bonusa i povećavanja kapitalne rezerve, trećina bankara Societe Generala odlučila je napustiti tu kompaniju i osnovati hedge fond u kojem će si moći isplaćivati bonusa koliko god žele. Pošteno.

Piše: Vanja Figenwald
[email protected]

Tmurni su se oblaci nadvili nad bankare ovih dana. Baš kad su se ponadali da će cijela ta oluja oko bonusa i regulacije financijskog sektora splasnuti s prvim znakovima proljeća u svjetskim gospodarskim statistikama, čini se da nevrijeme tek počinje, ili se političari barem trude stvoriti takav dojam. Nakon preliminarnog sastanka ministara financija G20 prije nekoliko tjedana, a ususret čvenku njihovih šefova u Pittsburghu, postaje sve jasnije koja bi ta tema trebala dominirati spomenutim sastankom, i bankarima se nikako ne sviđa. Riječ je upravo o bonusima i raznim dodatnim kompenzacijama za predan rad u financijskom sektoru, a veličina čizme političara koja ih želi nagaziti veća je nego što se isprva mislilo.

Dvije osnovne ideje ministara jesu povećanje kapitalnih rezervi banaka i ograničavanje kompenzacija zaposlenicima ili njihovo vezivanje s ukupnim uspjehom kompanije. Ništa dobro za financijaše, kako god se okrenulo. Bankari su očekivano, odmah krenuli cviliti oko prve zamisli tvrdnjom da će im posve neopravdano biti smanjene mogućnosti zarade, iako je upravo njihovo pretjerano ganjanje iste i dovelo do potopa u svjetskom gospodarstvu. Argument je stoga na klimavim nogama jer cijela poenta i jest smanjiti apetite financijera i raspon njihova poslovanja. Prema nabrzinu sastavljenu izvješću, nedvojbeno objektivnom i nepristranom, analitičari JP Morgan Chasea zaključili su kako bi te mjere mogle smanjiti profitabilnost za trećinu u bankama poput Goldman Sachsa, institucije u samom epicentru potresa, Barclaysa i Deutsche Banka. S druge strane Andrew Clare, profesor na Cass Business School u Londonu, lijepo je to sumirao: ‘Regulativa će banke učiniti manje profitabilnima povećanjem troška poslovanja. Ako se banke koriste novcem poreznih obveznika, onda se moraju ponašati tako da ne štete poreznim obveznicima ili ekonomiji.' Doduše, prema toj pomalo nespretno sročenoj izjavi ispada da to inače mogu činiti, samo ako se ne krpaju novcem poreznih obveznika, no smisao je jasan. Izjava i analiza koje predviđaju kraj svijeta za banke ako se krene s predloženim mjerama, dakako, ne manjka. Nijedna od tih analiza, pak, ne predviđa propast ili minus za sirote financijske institucije, samo manji profit.

Sankcije za neposlušne

Ipak, primjer banke koja se vrlo često spominje u posljednih godinu-dvije, Goldman Sachsa, ilustrira da bankare i nije tako lako zaustaviti. Ta je financijska institucija unatoč svim olujama uspjela već otplatiti dugovanja državi i stigla spremiti sa strane 11,4 milijarde dolara za bonuse u prvoj polovini ove godine. Stvari očito baš i nisu tako bezizlazne. Zanimljivostima u sagi o regulaciji i bonusima nije kraj. Teza kako će europske banke, neusporedivo manje krive od svojih kolega u Americi, novom regulativom zapravo biti jače kažnjene jer će biti prisljene prodati više dionica da bi zadovoljile nove kapitalne zahtjeve, sve više dobiva zamaha u medijima. Prije nekoliko tjedana francuski su bankari upozorili na taj problem i nepravdu, među kojima je najzvučniji bio Baudouin Prot, šef najveće francuske banke BNP Paribas. Baš je to jedan od razloga zašto francuski predsjednik Nicolas Sarkozy i njemačka kancelarka Angela Merkel posljednjih mjeseci intenzivno navijaju za širu raspravu o bonusima, a ne o kapitalnim rezervama. Tu će prema svim očekivanjima uslijediti žestoka bitka čiji će ishod nedvojbeno biti kompromis koji neće na kraju ništa riješiti. U glavnim ulogama su opet Europljani s jedne strane, i anglo-američka alijansa s druge. Jean-Pierre Jouyet, šef francuske regulatorne agencije AMF, rekao je kako ‘postoji razlika između Europe i SAD-a glede bonusa. To je trenutačno tema koju će biti najteže razriješiti’. Usprkos predstojećoj bici bat je počeo polako padati. Odbor za financijsku stabilnost, nasljednik Foruma za financijsku stabilnost sa sjedištem u Baselu, već je izradio prijedlog prema kojem će bonusi biti ograničeni sve dok financijske institucije ne ostvare zadane kapitalne kriterije, i taj prijedlog će biti predočen na sastanku G20, a dok čeka postizanje širega globalnog konsenzusa, već je naišao na odobravanje unutar Europske unije.

Plan demontiranja

Čelnici EU predložili su uvođenje sankcija za banke koje ne budu poštovale ovu praksu, pripremajući u Bruxellesu prošli tjedan svoje zajedničko stajalište za predstojeći samit. Upravo bi takav prijedlog, koji predviđa vezivanje ograničenja bonusa sa zadovoljavanjem kapitalnog kriterija, mogao biti temelj kompromisa potrebnog za konsenzus jer bi zadovoljio nepomirljive stavove. U suparničkom taboru isto ne troše vrijeme, iako se ne bave bonusima, već idejom ‘oporuke živih’, odnosno plana demontiranja banaka u slučaju ponovne krize, koji su same banke dužne izraditi. Nit vodilja te zamisli britanskog ministra financija Alistaira Darlinga jest sprječavanje korištenja novca poreznih obveznika za spašavanje neodgovornih banaka u budućnosti izradom oporuke u kojoj bi bio naveden plan gašenja banke i svi relevantni podaci za to potrebni, u slučaju da dotične opet dožive iskustvo bliske smrti. I dok se glavešine natežu oko reforme financijskog sustava, bankari su već počeli iskazivati revolt, vjerujući da kako god stvari na kraju ispale, ne mogu biti dobre za njih. Pokazujući gnušanje prema ideji rezanja bonusa, trećina bankara francuskog diva Societe Generala odlučila je napustiti tu kompaniju ocjenjujući da im je egzistencija ugrožena takvim ponašanjem regulatora i osnovati hedge fond u kojem će si moći isplaćivati bonusa koliko god žele. Nova zvijezda na nebu hedge fondova zvat će se Nexar Capital i imat će sjedište u Parizu. Namjera je prikupiti oko 10 milijardi dolara imovine, ali još nije jasno hoće li taj novac biti namijenjeni isplati bonusa ili poslovanju tvrtke. Societe General nije zasad propao zbog tog nenadanog odlaska, ali zato posve sigurno grozničavo traži nove bankare voljne raditi za simboličnu naknadu.