Nezaposlenost bi mogla rasti i nakon recesije

Mnogi ekonomisti smatraju da će aktualna recesija u SAD-u biti najdulja od Drugog svjetskog rata, te da će imati produljeni negativni efekt na tržište rada, što navodi vlade da već sada razmišljaju o mjerama da tako nešto spriječe u svojim zemljama.

Jednom kad tehnički završi, recesija koja pogađa razvijene zemlje u svijetu još će se neko vrijeme osjećati na njihovim tržištima rada, pa je britanska vlada odlučila poduzeti korake da barem spriječi intenziviranje dugoročne nezaposlenosti.Britanski premijer Gordon Brown danas je objavio da će namijeniti dodatnih pola milijarde funti za suzbijanje rastuće nezaposlenosti u zemlji uzrokovane financijskom krizom. Glavni cilj je ljude koji su ostali bez posla što prije vratiti na posao, kako ne bi postali dugoročno nezaposleni. Po Brownovim riječima, vlada će pomagati poslodavcima koji zapošljavanju nove radnike, mladim ljudima u stručnom obrazovanju te onima koji pokreću vlastiti posao.

Primjerice, za svakog novozaposlenog djelatnika koji je bio bez posla najmanje šest mjeseci kompanije će dobiti 2.500 funti. Također, britanska vlada razmotrit će sve ostale moguće opcije.U Britaniji je broj nezaposlenih u tri mjeseca do listopada dosegnuo 1,86 milijuna, pa stoga nezaposlenosti iznosi šest posto - najviše od lipnja 1999.Britanski ministar rada i mirovinska pitanja James Purnell izjavio je za TV Postaju SKY News da je u britanskom gospodarstvu slobodno još pola milijuna radnih mjesta.

"Odustajanje od ljudi bila je pogreška koju smo činili u prijašnjim recesijama. Želimo reći da od nikoga ne dižemo ruke, no ne smiju to učiniti niti oni sami. Ne smiju prestati tražiti posao", izjavio je Purnell.Boljka nezaposlenosti ipak nije zaobišla ni Australiju, dosad jednu od malobrojnih razvijenih država koja je bilježila stabilnost na tržištu rada tijekom 2008, dok je svjetsko gospodarstvo usporavalo rast.Najnovije istraživanje Australia and New Zealand Banking Corp. ukazalo je da je broj oglasa za posao u Australiji u prosincu pao na razine karakteristične za recesiju.

To istraživanje pokazuje da je broj oglasa za posao u novinama i na internetu smanjen 9,7 posto u prosincu, te da je tako nastavilo pad 8. mjesec uzastopce. Na godišnjoj razini taj pad iznosi gotovo 30 posto. Ekonomisti, pak, upozoravaju da će aktualna recesija u SAD-u biti najdulja od Drugog svjetskog rata te da će imati produljeni negativni efekt na tržište rada.
Prema procjenama većine od 52 ekonomista iz najvećih financijskih tvrtki, kompanija i sa sveučilišta u SAD-u, recesija bi službeno mogla završiti u trećem tromjesečju ove godine.

Međutim, više od polovice njih smatra da stopa nezaposlenosti neće svoj vrhunac dosegnuti prije 2010, ukazujući da bi gospodarske nevolje mogle trajati i nakon što tehnički recesija jednom završi.U petak je američka vlada objavila je da je više od pola milijuna ljudi u SAD-u prošloga mjeseca ostalo bez posla, a stopa nezaposlenosti dosegnula najvišu razinu od 1993. A na globalnim burzama prevladalo je jutros tmurno raspoloženje. MSCI indeks svjetskih dionica oslabio je 0,7 posto, te bilježi gubitak četvrti dan uzastopno.

"Negativnost je i dalje prisutna na tržištu, ništa se zaista nije promijenilo u 2009. godini. U idućih tri do šest mjeseci imat ćemo teško razdoblje pred sobom", ističe Dominic Vaughan, dealer pri australskom CMC Marketsu.Očekuje se da će se fokus ulagača postupno usmjeriti na tromjesečna poslovna izvješća američkih kompanija. Očekivanja ulagača općenito su slaba. Predviđa se da će sedam od 10 sektora, sadržanih u S&P indeksu, iskazati pad zarada na godišnjoj razini, što je najviše od posljednjeg tromjesečja 2001.Danas bi svoje poslovne rezultate u zadnjem lanjskom tromjesečju trebao objaviti aluminijski div Alcoa.

Nadalje, s nestrpljenjem će očekuje i zasjedanje Europske središnje banke u četvrtak, pri čemu većina ekonomista predviđa da će ključna kamata biti srezana za pola postotnog boda, na 2,0 posto. Ulagači, naime, smatraju da će odluka ECB-a o kamatnim stopama ukazati koliko ozbiljnom monetarne vlasti u eurozoni smatraju prijetnju od produbljivanja recesije. (H)