Nezaposlenost i dalje raste, inflacijski pritisci slabe

Na Zagrebačkoj su burzi veći dio prošloga tjedna vodeći indeksi blago oscilirali na rubu pozitivnog i negativnog područja, a tek su u petak poslijepodne znatnije ojačali, no promet je bio mršav, dok su u fokusu ulagača bile defanzivne i dionice s većim dividendnim prinosom.

Prošli tjedan Crobex indeks završio je trgovanje na 2.171 bodu, što je 1,56 posto više nego tjedan dana ranije. Crobex10 ojačao je 1,86 posto, na 1.161 bod. Redovni promet dionicama dosegnuo je oko 115 milijuna kuna, što je 15-ak milijuna više nego tjedan dana prije.

"Burzovni indeksi veći dio protekloga tjedna gotovo da se i nisu pomaknuli, a i prometi su bili izuzetno niski. Domaći fondovi više su orijentirani trgovini dionicama na inozemnim burzama te obvezničkom tržištu, jer se na domaćem tržištu dionica gotovo ništa ne zbiva", kaže Goran Vorkapić, broker i investicijski savjetnik Centar banke. Iz letargije se tržište trgnulo tek u petak, kada je Crobex porastao 1,39, a Crobex10 indeks 1,15 posto.

U fokusu ulagača bile su prošloga tjedna defanzivne i dionice koje nose veći dividendni prinos. Tako je dionicom T-HT-a ostvareno nešto više od trećine ukupnog prošlotjednog prometa. Uz promet od 38,4 milijuna kuna, cijena te dionice porasla je 2,7 posto, na 319 kuna. Znatniji promet, oko 7 milijuna kuna, ostvaren je i dionicom Ericssona Nikole Tesle, pri čemu joj je cijena porasla za 1,45 posto, na 1.505 kuna.

Analitičari Erste grupe procijenili su ciljanu cijenu dionice Ericssona Nikole Tesle na 1.549,9 kuna, te su joj dali preporuku 'držati'. Uz dividendni prinos i procijenjeni potencijal za rast, ta bi dionica, po ocjeni analitičara Erste grupe, u idućih godinu dana mogla donijeti ukupni prinos iznad 10 posto. U većem fokusu ulagača bila je i povlaštena dionica Adrisa, s 5,1 milijun kuna prometa i skokom cijene za 4,74 posto, na 287 kuna. Redovnoj dionici Adrisa cijena je ojačala 9,68 posto, na 340 kuna.

Iz letargije prošloga tjedna ulagače nije potaknula ni najava Vlade da će od 1. srpnja ukinuti stopu kriznog poreza od 2 posto na primanja od tri do šest tisuća kuna, čime želi ojačati domaću potrošnju.

"Pitanje ukidanja tog poreza nema utjecaja na domaće tržište kapitala, jer je riječ o prosječno 80 kuna koje će građanima ostajati na računima, a to je nebitan iznos za ulagače. Nisam siguran ni da će to značajnije potaknuti potrošnju, a i ako potakne, što će to značiti domaćim kompanijama, ako se više od 50 posto troši uvezene robe? Za domaće tržište kapitala važnije su državne investicije o kojima uvelike ovise domaće kompanije, a one se i dalje krešu", napominje Vorkapić.

Početkom prošloga tjedna objavljeno je da su državne i javne kompanije smanjile ove godine vrijednost ugovora putem javne nabave za četiri milijarde kuna, na ukupno 2,2 milijarde, zbog štednje u proračunu. Prošloga tjedna zaustavljene su i oštre korekcije cijena u građevinskom sektoru. Dionica IGH, najlikvidnija s prometom od 8,3 milijuna kuna, oslabila je 1,93 posto, na 2.491 kunu, dok je tjedan dana prije potonula više od 13 posto. Dionica Ingre, pak, poskupila je više od 5 posto, na 39,5 kuna, Dalekovoda za 2,7 posto, na 319 kuna, a Tehnike za 1,3 posto, na 1.611 kuna.

Da su za građevinsku industriju vremena teška, pokazuje i podatak Državnog zavoda za statistiku da je u siječnju izdano 712 odobrenja za građenje, što je za 17,4 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom se 89,3 posto tih odobrenja odnosi na zgrade, a 10,7 posto za ostale građevine. Nešto bolja vijest za taj sektor stigla je u petak, kada je predsjednica Vlade Jadranka Kosor najavila da će javna poduzeća u ovoj godini investirati 12,6 milijardi kuna, te da će dodatno iz proračuna biti financirani kapitalni projekti vrijedni približno dvije milijarde kuna.

U brodarskome je sektoru, pak, većina dionica prošloga tjedna oslabila, unatoč daljnjem rastu indeksa vozarina sipkog tereta BDI, koji je u zadnjih sedam dana ojačao više od 8 posto, na 3.506 bodova. Dionica Atlantske plovidbe pojeftinila je 0,2 posto, na 1.010 kuna. Dionica Jadroplova oslabila je 1,9 posto, na 174 kune, a Tankerske plovidbe 3,5 posto, na 1.520 kuna. Dionica Uljanik plovidbe poskupila je, pak, 1,5 posto, na 657,69 kuna.

Na svjetskim su burzama prošloga tjedna, drugoga zaredom, vodeći indeksi porasli, no trgovalo se oprezno jer ulagači nisu sigurni da makroekonomski podaci podržavaju trend rasta cijena dionica koji traje već godinu dana. Na Wall Streetu je prošloga tjedna Dow Jones indeks ojačao 0,5 posto, a S&P 500 indeks 1 posto, na 1.149 bodova, što je nedaleko njegove najviše razine u 17 mjeseci. I na europskim su burzama cijene dionica umjereno porasle. Londonski FTSE i pariški CAC indeks ojačali su 0,4 posto, dok je frankfurtski DAX porastao 1,1 posto.

"Na svjetskim burzama i dalje je na snazi pozitivni trend, poduprt ponajviše rastom cijena dionica u bankarskom sektoru, čiji je rast zaostajao za ostatkom tržišta. No, američki S&P 500 indeks na razini od 1.050 bodova nailazi na jako veliki otpor. Stoga se čeka neka značajna, pozitivna vijest koja bi mogla potaknuti probijanje te otporne razine na znatnijem volumenu trgovanja, a tada bi se vjerojatno nastavio uzlazni trend", ocjenjuje Vorkapić. Kako dodaje, nastavi li se pozitivni trend na svjetskim burzama, za očekivati je da će dijelom dobro raspoloženje zahvatiti i domaće ulagače.

Od domaćih makroekonomskih pokazatelja, idućega tjedna najvažnije će biti izvješće o broju nezaposlenih u veljači, a bit će objavljeni i podaci o inflaciji u tom mjesecu. Hrvatski zavod za zapošljavanje trebao bi u ponedjeljak objaviti podatak o broju nezaposlenih. Nakon što je u siječnju bez posla ostalo 18.000 radnika, a broj nezaposlenih dosegnuo 309.500, najvišu razinu od ožujka 2006. godine, očekuje se daljnji rast nezaposlenosti.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje da je u veljači bez posla ostalo između 5.500 i 11.500 radnika. U prosjeku, očekuju porast broja nezaposlenih za 9.500, na 319.000. Bio bi to najveći broj nezaposlenih od travnja 2005. godine. Stopa nezaposlenosti već je u siječnju dosegnula 17,7 posto, najvišu razinu od ožujka 2006. godine.

Pet makroekonomista u anketi Hine procjenjuje, u prosjeku, da je u veljači stopa nezaposlenosti porasla na 18,3 posto, što bi bila njezina najviša razina u posljednje četiri godine, točnije od veljače 2006. No, taj će podatak Državni zavod za statistiku objaviti u drugoj polovici mjeseca.

U ponedjeljak se, pak, očekuje izvješće DZS-a o potrošačkim cijenama u veljači. U siječnju su cijene na malo bile za 1,1 posto veće u odnosu na isti mjesec prošle godine, što predstavlja slabljenje inflacije, s obzirom da je u prosincu iznosila 1,9 posto.

Šest makroekonomista u anketi Hine procjenjuje da inflacijski pritisci i dalje slabe, te da su u veljači iznosili između 0,6 i 1 posto u odnosu na isti lanjski mjesec. U prosjeku, očekuju pad godišnje stope inflacije na 0,8 posto. Bio bi to prvi pad inflacije ispod razine od 1 posto od rujna 2002. godine. (H)