Nije dovoljno biti dobar, treba biti izvrstan

Uspješna poduzeća žele kandidate koji znaju svoju energiju usmjeriti na prave stvari, koje su sami izabrali i za koje vjeruju da ih vode uspjehu. Treba se samo usredotočiti

Piše: Sandra Pocrnić Mlakar
Foto: Željko Jelenski

Želim napredovati! Najčešći je odgovor kandidata za radno mjesto kad ih ispitivač upita: "Koji su vaši profesionalni ciljevi?” No rijetki pritom imaju jasnu sliku napredovanja koje priželjkuju. Je li to financijsko napredovanje, hijerarhijsko ili napredovanje u znanju? Birajući kandidate za određena radna mjesta ispitivači koji se bave profesionalnom selekcijom očekuju vrlo konkretan odgovor jer njihov je zadatak provjeriti kako kandidat koji je pred njima upravlja svojom karijerom. Unatoč tome što je odgovor na pitanje o profesionalnim ciljevima vrlo važan za dobivanje radnog mjesta, 90 posto kandidata na to će pitanje ponuditi nejasan odgovor, kao da su skloniji prepustiti se okolnostima, nego samostalno upravljati svojom karijerom. Jadranka Delač Hrupelj, psihologinja koja vodi tvrtke Creativa za poslovno savjetovanje i Creativa test za profesionalnu selekciju, obradila je podatke iz arhiva svojih poduzeća kako bi odgovorila na pitanje koje osobine poslodavci najviše traže, a kandidati za radno mjesto (još) ne nude. Već kratak pregled pokazao je koje bi osobine kandidati na hrvatskom tržištu rada još trebali razviti.

Raspršena energija

- Ponašamo se kao da imamo strašno mnogo energije koju rasipamo na razne stvari u poslu osim na one koje su najvažnije za uspjeh i napredovanje poduzeća i samog pojedinca u njemu. To što dopuštamo da se rasipa ta energija znanja, vještina i iskustava rasipa, velik je problem našega današnjega gospodarstva - komentira psihologinja Delač-Hrupelj. Uspješna poduzeća, kaže, žele kandidate koji jasno znaju što žele postići, u čemu žele uspjeti, što žele kod sebe razviti, riječju, ljude koji znaju svoju energiju usmjeriti na prave stvari, koje su sami izabrali i za koje vjeruju da ih vode uspjehu. Profesionalci u bilo kojem poslu vrlo jasno postavljaju svoje ciljeve, vrednuju svoj uspjeh prema postignutim rezultatima i zadovoljstvu klijenta. Vođeni pravilima svoje struke brzo se razvijaju jer svaki novi cilj ujedno znači ubrzano stjecanje novih znanja i vještina. Takvih bi kandidata trebalo biti što više. Ali još je mnogo više kandidata s etikom 'dobrog radnika'. Takvi podrazumijevaju da će marljivo raditi i truditi se, dat će sve od sebe, bit će poslušni, odani i samozatajni, pa će valjda netko to i primijetiti. Umjesto da budu proaktivni i sami usmjere svoju energiju prema postavljenim ciljevima i razvoju, čekaju da im netko drugi postavlja ciljeve, da ih okolina (šef) prepozna i nagradi.

Slabo samoprezentiranje

Donedavno su se kandidati mogli izgovarati da nemaju gdje steći znanja s kojima treba doći na intervju za zaposlenje, ali danas je na tržištu dovoljno agencija i savjetnika koji obučavaju komunikacijskim vještinama, umijeću samoprezentacije ili upravljanja ciljevima, tako da treba biti samo dovoljno svjestan sebe, postojećih znanja i vještina i jasno postaviti vlastite razvojne ciljeve te potražiti odgovarajući edukacijski program.
- Dva su ekstrema u lošem predstavljanju kandidata. Prvi i češći je biranje socijalno prihvatljivih odgovora u kojima nema pravih informacija. Na primjer, većina će se kandidata nastojati predstaviti općim i nejasnim frazama kao što je 'komunikativna sam osoba' ili 'timski sam igrač', a na potpitanje 'što to za vas znači?', odgovorit će 'dio sam tima', čime pokazuju da ne razumiju što to zapravo znači - objašnjava Jelena Jelušić iz Creative testa i dodaje da se u Hrvatskoj tek rijetki kandidati umiju pohvaliti vlastitim postignućima. Drugi je ekstrem, ističe, kandidat koji ne vodi računa o dojmu koji će ostaviti. Takva osoba mnogo priča i navodi primjere koji nemaju veze s poslom, kao što su osobni problemi ili nerealne situacije. Loš dojam ostavlja i kandidat koji loše priča o bivšem poslodavcu, nesvjestan da što god govori uvijek govori i o sebi.

Žene bolje govore i slušaju

I poslije završetka redovnog školovanja, dodaje Jadranka Delač Hrupelj, bez obzira na godine radnog staža - treba ostati otvoren za učenje.
- Trenutačno vlada 'živost' na tržištu pojedinih zanimanja, traži se mnogo ljudi. Poslodavci su osvijestili da nisu uvijek stručnjaci i u izboru kandidata te koriste stručnjake za selekciju, pa kandidati često idu od jednog perspektivnog poslodavca do drugog,a s jednoga selekcijskog postupka na drugi. Takvi intervjui za zaposlenje prava su prilika da kandidati nauče nešto o sebi i da razlikuju što je u poslovnom svijetu važno, a što nije. Čini mi se ključnim da na temelju vlastitog iskustva promišljamo što je bilo dobro, a što bi se moglo drukčije, što god radili - ističe Jadranka Delač Hrupelj. Kao što je slučaj s energijom, kod kandidata je raspršena i komunikacija. Nedovoljna je fokusiranost na cilj koji se želi postići razgovorom. Kandidati govore o tome kako su sposobni slušati druge i ne vole opširna izlaganja, ali svima nedostaje fokusiranost na bitno. Psiholozi u Creativi primjećuju da su žene u prosjeku verbalno fluentnije, bogatijeg rječnika, spremnije slušati i ulagati u svoje komunikacijske vještine. Muškarci, već samim tim što su išli češće u tehničke škole i na tehničke fakultete, manje vješto izražavaju svoje mišljenja, viđenja i potrebe.

Vrijeme za akciju

Već sada u mnogim hrvatskim poduzećima nije dovoljno biti dobar radnik. Poslodavac zna da na tržištu može uspjeti samo s izvrsnima, pa takve i traži. Američko traganje za takozvanim 'komparativnim prednostima' došlo je i do Hrvatske pa poslodavci očekuju da će im to osigurati jedino izvrstan zaposlenik. Traži se profesionalac koji uporno ostvaruje zacrtane ciljeve. Ciljevi su posljedica aktivnosti i djelovanja, a ne samo promišljanja.
- Prema mentalitetu smo dio europskog konteksta, prije smo mislioci. Ali naše misli i ideje treba cijeniti prema rezultatima koje postižemo. To je američki obrazac - postavi cilj, idi prema cilju, ako ne postižeš rezultat - mijenjaj nešto. Vrijeme je da europski misaoni identitet dobije ravnotežu s identitetom akcije i promjene pa makar on bio uvezen iz Amerike - objašnjava Jadranka Delač Hrupelj.