Nijemci financiraju vjetroelektrane u Hrvatskoj

Na velebitskim visoravnima nedaleko od Krivoga Puta počela je gradnja najveće mreže vjetroelektrana u ovom dijelu Europe. Oko 20 stupova trebalo bi davati snagu jednaku onoj koju daje Peruča

No kapital je iz Njemačke, pa će i dobit odlaziti tamo. A ona je, tvrdi se, zajamčena. HEP mora otkupiti svu proizvedenu struju, i to po višoj cijeni nego što stoji kilovatsat struje iz drugih izvora. Tako je u vrlo ozbiljan i skup posao s hrvatskim prirodnim blagom ponovno ušao strani kapital, a hrvatske se tvrtke tek počinju udruživati i organizirati. Tvrtka Valalta iz Rovinja, sa svojim njemačkim financijskim i stručnim partnerima, uložit će 57 milijuna eura u vjetroelektrane iznad Senja, koje će u prvoj fazi na godinu proizvoditi 42 megavata struje, što je dovoljno za cijelu Liku pa i šire. Grad Senj će od doprinosa na godinu dobivati milijun i 700 tisuća kuna, a smatraju da su ispoštovani i svi ekološki standardi.

"Sredstva koja ćemo dobivati u gradski proračun koristit će se i za razvoj ovoga kraja, koji je nažalost danas u ovakvom stanju kakvom je", izjavio je gradonačelnik Senja Darko Nekić. Hrvatskoj kronično nedostaje električne energije, koje na godinu uvozi oko 30 posto. Država se obvezala proizvoditi energiju iz obnovljivih izvora poput vjetra, uljane repice, sunca ili šumskog otpada i za to će morati platiti skuplju razliku u proizvodnji. Isplativost ovakvih poslova uvidjele su i naše velike tvrtke, poput Končara, Dalekovoda, Đure Đakovića i HEP-a. I one najavljuju ulazak na to tržište, kako novac umjesto nas ne bi iskoristili strani ulagači. No, bez obzira na sve to, zasigurno će u skoroj budućnosti hrvatskim građanima kilovati struje biti skuplji, rečeno je u vijestima HTV-a.