Nizom okruglih stolova počeli deveti WinDaysi

Deveti WinDaysi, korisnička konferencija Microsofta Hrvatska, točnije njezina prva, poslovna dvodnevna polovica, počela je u ponedjeljak u Opatiji nizom okruglih stolova posvećenih biznisu.

Prvi okrugli stol, pod primamljivim nazivom 'Kako zaraditi par milijuna $$$?' moderirao je Robert Slavečki, utemeljitelj informatičkog časopisa Vidi, a u diskusiji su sudjelovali profesor Slavko Vidović, direktor tvrtke Infodom, Jonathan Cooper iz venture fonda Poteza, Ante Magzan, direktor Adria Media, izdavača portala Net.hr te Domagoj Oreb, direktor tvrtke Ruđer inovacije, tvrtke kćeri Instituta 'Ruđer Bošković'.

Rasprava je započela pitanjem Slavečkoga može li Hrvatska stvoriti jednu tvrtku veličina Googlea ili Microsofta na što je prvi odgovorio profesor Vidović tvrdnjom da je veličina zemlje važna, ali i znanje pa i disciplina. Jonathan Cooper je potom objasnio da je njegov venture fond Poteza u proteklih godinu dana uložio milijun oko eura u GoHome, internetski site za oglašavanje nekretnina, a to je obrazložio time da je GoHome imao dobru tehniku i da je već imao prihode te su već dokazali da mogu prodavati svoj proizvod i prije nego su pregovarali s ulagačima, a da sada zarađujui 10 puta više nego tada.

Ante Magzan, čovjek koji stoji iza uspjeha magazina Klik, nekadašnjeg Iskonova portala, a potom i T-Portala te je sadašnji direktor tvrtke Adria Media, izdavača portala Net.hr, ustvrdio je da ne znači, ako nemamo sada, da nećemo imati neki novi Google jednog dana, ali da će to biti teško u sustavu vrijednosti u kojemu je važno imati BMW a gledanost televizije se diže pojavljivanjem Simonice i Ante.

- Ne smije biti novac jedini driver i ne mislim da je ekipi iz Googlea ili Welsu iz Wikipedije novac bio jedini motivator. Novac se dogodi na kraju ako radiš dobro, ako ti je fora to što radiš i uživaš u odlasku na posao - to je dovoljno dobar razlog da se radi posao poentirao je Magzan. Domagoj Oreb, direktor Ruđer inovacija, istaknuo je da na našim sveučilištima nedostaje obrazovanja u smislu prodaje i marketniga, a tu država može puno pomoći, ali može i puno pomoći poduzetničkim inkubatorima, kojima poduzetnicima-početnicima država daje smještajnu infrastrukturu. Oreb je izjavio da za investiranje raspolaže sa četiri milijuna eura, dok cijela Finska ima za investiranje u znanstvene poduzetnike ulaže oko 700 milijuna eura, a da ono što Hrvatskoj najviše fali su poslovni anđeli, kapitalisti koji prvi ulaze u investiranje u početničke tvrtke.

Na pitanje je li recesija izazov ili problem u ICT-u danas, Oreb je odgovorio da je definitivno izazov jer su u krizi svoje znanstveno-poduzetničke programe, danas vrlo uspješne, pokrenuli i Finska i Izrael. Magzan je samo upitao 'Koja recesija?', dok je Cooper ustvrdio da je definitivno problem, ali je citirao J. F. Kennedyja koji je rekao da je kineski znak za krizu sastavljen od dva znaka: za opasnost i za priliku. Zaključnu je riječ dao profesor Vidović: - Bicikl se mora vrtjeti da bi se vozio, a sada je na nama da vidmo je li to bilo prebrzo, ali se definitivno mora vrtjetiti.

Okrugli stol o maksimiranju investicija u IT-u mlako je moderirao Danijel Lenardić iz konzultantske kuće KPMG, a gosti su mu bili Dario Galinec, izvršni direktor informatičkog sektora Podravke, i Ivan Gabrić, dirketor najvećeg sistem integratora u Hrvatskoj, Combisa.

Galinec je kazao da, što se tiče krize, u Podravkinoj informatici jednako racionalno pristupaju projektima kao i inače, samo malo više paze na povrate na investiciju. - Kod nas se u Podravci osjeća ova kriza, ali investicije baziramo na dugoročnim strategijama pa su svi projekti već zacrtani u dugoročnim strategijama. Budući da smo sada u zreloj fazi primjene programa koje smo uveli još prije desetak godina, bez obzira na krizu smo izgradili disaster recovery site – kazao je Galinec, ustvari ističući da nije dobro doba da se ide u dubinske primjene i jao si onima koji su tek sada shvatili da je doba da se nešto mijenja ili uvodi, kao što su ERP-ovi, BI ili slični veliki sustavi, te da sada profitiraju oni koji su se opredijelili za nešto i sada dugoročno 'voze' na tim tehnologijama.

Dok je Gabrić nezadovoljan nedovoljnom potražnjom naših tvrtki za outsorcingom dijela IT poslova, uglavnom demotiviranih kolegijalnošću s dugogodišnjim kolegama kojima treba dati otkaz, Galinec je pak izjavio da bi on sve tehničke poslove u IT-u dao izvan tvrtke, ali da poslovni dio informatike ne bi nikada outsourcao.

Okrugli stol 'Zaštita intelektualnog vlasništva: pretpostavka za razvoj hrvatskog gospodarstva?' moderirala je Blaženka Urbanke, dirketorica HSM informatike, a na njemu su sudjelovali Domagoj Oreb, direktor Ruđer inovacija, Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, i Domagoj Miletić, direktor i suvlasnik tvrtke eVision informacijski sustavi.

Domagoj Oreb je iznio podatak da patentna prijava, točnije njeno pisanje od strane odvjetničkog ureda, stoji od 10-ak do 30-ak tisuća kuna, cijena prijave za zaštitu u cijelom svijetu može doći i do 40 ili 50 tisuća eura. Oreb trdi da je i u svijetu zaštita jako skupa, ali da će se niz skupih patenata isplatiti samo jednim patentom koji će se dobro prodati pa tako samo Oxfordsko sveučilište prijavljuje godišnje oko 400 patenata.

Rasprava je živnula kad su počela pljuštati pitanja iz publike. Stjepko Varga, iz tvrtke Perpetuum Mobile, postavio je pitanje 'Koliko bi koštalo da se na sudu mala tvrtka poput Perpetuum Mobilea iz Hrvatske izbori za svoja prava na međunarodno zaštićen patent koji zlorabi korporacija poput Applea?' čime je htio ukazati na potrebu da zaštita bude i stvarna a ne samo deklarativna.

Željko Topić, ravnatelj Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo, izjavio je da softverski kôd nije patentibilan u nas, ali da se mogu zaštititi autorska prava na njega.Posljednji okrugli stol, o poticanju poduzetništva ICT-jem, obilježila je profesorica Slavica Singer, koja je nezadovoljna poticanjem poduzetništva akademskim programima koji imaju premalo informatike da bi znali kako od nje napraviti biznis ili pomoći da se pomoću nje napravi posao. Uz to, navela je da istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj imamo vrlo nizak motivacijski indeks koji iznosi 1,4, u Sloveniji je veći od 7, dok je u Danskoj veći od 30, a jedan od razloga je niska razina prihvaćanja rizika kod nas.

Porazan je bio i podatak profesorice Singer o tome da je Hrvatska uključlena u European Innovations Score Board koji nas smješta u najnižu razinu, gdje smo opet neđu najnižima - s Litvom.

- U 2009. se treba pripremiti za budućnost i počistiti ono što je loše jer ako se budemo fokusirali samo na preživljavanje, izgubit ćemo priključak sa svijetom – zaključila je Singer.

WinDaysi traju do četvrtka, a prema prijavama u Micorosoftu Hrvatska se procjenjuje da će imati 1.600 sudionika, što je znatno manje od 1.993, koliko ih je bilo lani. (Igor Škevin)