Njemačka povećava PDV

Iz krugova bliskih pregovaračkim stranama ovih se dana doznaje da će u Njemačkoj stopa poreza na dodanu vrijednost najvjerojatnije porasti sa 16 na 20 posto

Piše: Nenad Kreizer

Koalicijski pregovori između njemačkih demokršćana i socijaldemokrata, koji izgleda ulaze u završnu fazu, već su zaslužili epitet povijesni. Od načina na koji je uopće došlo do prijevremenih izbora, odnosno umjetnog izglasavanja nepovjerenja u Bundestagu dosadašnjoj vladi Gerharda Schödera, pa preko tijesnog ishoda izbora sve do kadrovskih turbulencija koje su za žrtvu odnijele bavarskog premijera Edmunda Stoibera koji ipak neće biti superministar za gospodarstvo, sve ukazuje na to da za Nijemce nastupa razdoblje odricanja, i to u mjerama kakve ova zemlja ne poznaje još od poslijeratnog razdoblja.

Vrlo loše državne financije

Nijemci se često pitaju što rade pogrešno te pritom zavidno gledaju svoje susjede Nizozemce ili Dance. Posebice potonji njemačke političare ostavljaju bez teksta. Jer Danska izvrsne rezultate u gospodarstvu postiže unatoč stopama poreza koje su među najvišima u svijetu. Njemački su političari dosad, paralizirani od straha pred biračima, teško odlučivali na nove poreze, što je proračunsku situaciju učinilo još težom. No s novom generacijom političara koji više djeluju kao menadžeri nego kao narodni tribuni, vlada Angele Merkel usprkos početnim previranjima možda ipak ima povijesnu priliku zemlju izvući iz desetogodišnje letargije.

- Njemačka je pred bankrotom jer smo dosad živjeli iznad svojih mogućnosti, jedan je od prvih iskreno očajničkih povika koje je sudionik u pregovorima i jedan od demokršćanskih jastrebova Roland Koch iznio pred okupljenim novinarima nedugo nakon početka pregovora. Stoga će i glavna zadaća nove Vlade biti konsolidacija državnih financija koje nisu nikad u poslijeratnoj povijesti bile u tako lošem stanju. Zemlja mora, a to su trenutne procjene sudionika koalicijskih pregovora, u sljedećih nekoliko godina uštedjeti 70 milijardi eura.

Kao što je na jednom kongresu trezveno zaključila buduća kancelarka Angela Merkel, situacija u kojoj od 250 milijardi eura državnog proračuna 120 milijardi odlazi za subvenciju mirovina i potpore nazaposlenima te čak 40 milijardi za plaćanje kamata, neodrživa je.

Netaktične izborne najave

Od samog početka svima je bilo jasno da za tolike svote, koje doduše variraju od izjave do izjave ali su u svakom slučaju 'epskih razmjera', kao što je to komentirao tjednik Der Spiegel, neće biti dovoljne drastične mjere štednje u socijalnom i u javnom sektoru. Ni predviđeni višak od poreznih sredstava ove godine od oko 4 milijarde eura neće mnogo pomoći kad je riječ o tolikoj svoti. U moru avanturističkih opcija, poput one o prodaji državne mreže autocesta koju je predložio još jedan jastreb u budućoj vladi Angele Merkel, budući ministar financija i donedavni socijaldemokratski premijer savezne pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija, Peer Steinbrück, realna je ipak samo jedna a to je povećanje poreza. Tu na prvom mjestu dolazi porez na dodanu vrijednost. Iako Njemačka sa stopom od 16 posto PDV-a te izvanrednom stopom od 7 posto pod koje osim prehrambenih proizvoda spada i tisak, knjige ali i tako apsurdni proizvodi poput rezanog cvijeća ili umjetnina, spada u zemlje s nižom stopom poreza na dodanu vrijednost, Kršćansko demokratska unija je iskrenim ali netaktičnim najavljivanjem povećanja ove stope nekoliko tjedana prije izbora prokockala veliku prednost pred socijaldemokratima.

Je li Njemačka još socijalna država

No čini se da su tadašnje prijetnje o povećanju 'Mehrwertsteuera' sa 16 na 18 posto bezazlene u usporedbi s onim što njemačkom potrošaču zaista i slijedi. Iz krugova bliskih pregovoračkim stranama ovih se dana doznaje da će stopa poreza na dodanu vrijednost najvjerojatnije biti povećana na 20 posto što je više od onog što su predviđali i najcrnji pesimisti.
Jedinstvena ocjena cjelokupnog društva a ne samo interesnih grupa poput trgovačkih udruga koje strahuju da će povećanje poreza na dodanu vrijednost ugroziti ionako slabu unutarnju potrošnju, da je povećanje ovog poreza nesocijalna mjera koju će biti teško objasniti običnim građanima koji nakon sedam godina socijaldemokratsko - zelene vladavine svoju zemlju više ne smatraju socijalnom državom.

Vlada Gerharda Schrödera, koji se na početku svog mandata rado nazivao 'kancelarom industrijalaca', snižavanjem korporativnog poreza dovela je do apsurdne situacije u kojoj su općine i gradovi megatvrtkama poput BASF-a bile prisiljene vraćati goleme porezne iznose što je mnoge njemačke gradove dovelo na rub propasti. Iako o porezima tvrtke nerado govore, javna je tajna da vodeće njemačke tvrtke poput Daimler Chryslera ili Siemensa ne plaćaju ni centa poreza jer koriste mnogobrojne porezne olakšice. No otpor je sve žešći i on ne dolazi iz redova najugroženijih koji i tako nemaju što izgubiti.

Inicijativa za povećanje poreza na imovinu

Inicijativa grupe građana, predvođenih uglednim hamburškim brodovlasnikom Peterom Krämerom pokrenuta u vodećim njemačkim dnevnim listovima, apelira na buduću kancelarku Angelu Merkel i njezina socijaldemokratskog partnera Franza Münteferinga da umjesto povećanja poreza na dodanu vrijednost povećaju porez na imovinu koji je trenutačno među najnižima u svijetu. Podizanjem poreza na imovinu na 3 posto bruto socijalnog dohotka Njemačke, kao što tvrdi inicijativa potkrijepljena podacima gospodarskih instituta, u državne bi se blagajne slilo 38 milijardi eura godišnje. Istodobno nepopularno povećanje poreza na dodanu vrijednost, koje uglavnom ide nauštrb malog čovjeka, i to u visini od 2 posto godišnje, donijelo bi samo 16 milijardi eura više.

No usprkos ovim jednostavnim računicama buduća Vlada čvrsto je odlučila ostati pri svom planu povećanja poreza na dodanu vrijednost, pitanje je samo u kojoj visini. Koju će cijenu Vlada za tu nepopularnu mjeru platiti vidjet će se ubrzo, kada građani iziđu na jedan od mnogih lokalnih izbori koji su neposredno pred njima.